Krajnja desnica postaje politički mainstream u srednjoj i istočnoj Europi, piše agencija Asociated Press (AP) u tekstu svojih dopisnika iz Zagreba pobrojavajući niz ksenofobnih, rasisitičkih i revizionističkih ispada političkih lidera.
U tom smislu spominje se i nedavna zahvala hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović državi Argentini što je nakon Drugog svjetskog rata prihvatila ozloglašene pronacističke zločince, vođe NDH. Nadalje se spominje i izjava jednog od vodećih političara u Bugarskoj kojinje tamošnju romsku manjinu nazvao "divljacima", a za Romkinje rekao da "imaju instinkt uličnih pasa". Također se citira i izjava mađarskog premijera Viktora Orbana koji ej rekaoda se Europljani ne bi trebali miješati s Afrikancima i Arapima.
"Fašisti se slave kao borci protiv komunizma i nacionalni heroji"
Od Drugog svjetskog rata donedavno takvi javno izrečeni stavovi bili su tabu u Europi, ograničeni isključivo na marginalne političare s krajnje desnice. Danas ih, pak, otvoreno izgovaraju politički lideri pojedinih zemalja srednje i istočne Europe, a na valu populizma i u svjetlu masovnih migracija.
"Postoji nešto šire u regiji što je na površinu izbacilo taj nacionalistički, konzervativni diskurs i učinilo da ideje krajnje desnice postanu dio političkog mainstreama", tvrdi Tom Junes, povjesničar i znanstveni istraživač Fonda za društvene i humanističke studije u Sofiji u Bugarskoj.
U mnogim zemljama rehabilitiraju se domaći pronacistički suradnici iz Drugog svjetskog rata, a fašisti se slave kao borci protiv komunizma i nacionalni heroji. Vlade u Mađarskoj i Poljskoj ograničavaju neovisnost sudova i medija. Iako je to teško dokazivo, neki analitičari tvrde da Rusija potajno financira i podupire takve ekstremističke stranke i skupine ne bi li destabilizirala zapadne liberalne demokracije.
Orban se prikazuja kao čuvar "bijele, kršćanske Europe"
Ta je pojava, piše AP, zahvatila i stranke koje se inače svrstavaju u politički centar. Kako bi zadržale glasače, one se sve češće služe radikalnom retorikom. Primjerice, Fidesz u Mađarskoj, stranka premijera Orbana, uoči skorih parlamentarnih izbora privlači birače oštrom antimigrantskom kampanjom prikazujući sebe kao čuvara "bijele kršćanske Europe".
Pritom se podsjeća da je Orban u vrlo dobrim odnosima s ruskim predsjednikom Vladmirom Putinom, ali da je bio i prvi europski čelnik koji je podržao Donalda Trumpa u predsjedničkoj utrci u SAD. Orban je prvi podigao i žičanu ogradu na granici kako bi spriječio ulazak migranata u zemlju, a opsjednut je demoniziranjem financijera i filantropa Georgea Sorosa za kojeg tvrdi da stoji iza projekta nekontroliranog useljavanja migranata u Europu.
Mađarska vlada čak je potrošila 48,5 milijuna dolara na propagandnu kampanju protiv Sorosa. U tom smislu, neugodno je odjeknuo Orbanov govor u kojem je, aludirajući na Sorosa, kazao kako neprijatelji Mađara "ne vjeruju u posao, ali umiješno rade s novcem" te "nemaju domovinu pa smatraju da je cijeli svijet njihov".
U Poljskoj Židove optužuju da su odgovorni za holokaust
Slična kesnofobna retorika sve je izraženija i u Poljskoj. Kada su nacionalisti u studenome ondje održali veliki marš povodom Dana nezavisnosti, viđeni su transparenti kojima se veličala "Bijela Europa" i "čista krv", što je tamošnji ministar unutarnjih poslova nazvao "prekrasnim prizorom". Kontroverzna je bila i odluka tamošnje vlade da zakonom kriminalizira dovođenje u vezu Poljske s holokaustom, budući da su neki od najzloglasnijih nacističkih konc-logora poput Auschwitza bili na prostoru te zemlje. Poljski premijer Mateusz Morawiecki čak je ustvrdio da su sami Židovi bili odgovorni za holokaust. On je u Münchenu posjetio grobnicu pripadnika jedne poljske organizacije koja je tijekom rata surađivala s nacistima.
Također jedan visoki poljski dužnosnik poslijeratni je Nirnberški proces - suđenje uhićenim glavešinama Trećeg Reicha - nazvao "najvećom pravosudnom farsom u povijesti Europe" iza koje su, kaže, stajali Židovi.
U Hrvatskoj sve više veličanja ustaškog pokreta
Tvrdeći da brane scvoj nacionalni suverenitet i kršćanske vrijednosti od globalizacije, sve je više mržnje usmjerene prema Romima, Muslimanima, Židovima i drugim manjinama u Srednjoj i istočnoj Europi. AP piše kako u Srbiji i Hrvatskoj nakon ratova 1990-tih ponovno raste nacionalizam te da neki politički analitičari vjeruju kako ruska propaganda potiče stare nacionalne sukobe.
Na koncu, autor teksta spominje i Hrvatsku koja je nakon ulaska u Europsku uniju naglo skrenula udesno. Neki dužnosnici u Hrvatskoj negirali su holokaust te su skloni reviziji ustaškog režima. AP citira lovca na nacističke zločince Efraima Zuroffa iz centra 'Simon Wiesenthal' koji je 'argentinsku' izjavu hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović s početka teksta nazvao "strašnom uvredom žrtvama" na što je ona odgovorila da nikada nije uzdizala fašistički totalitarni režim.
"U mladim, slabijim i krhkim demokracijama desničarski populizam je opasniji jer može oslabiti i čak demolirati demokratske institucije", upozorava Peter Kreko, direktor Instituta za politički kapital iz Budimpešte.
