Blagdan svetoga Josipa koji Hrvati u Srbiji slave kao nacionalni praznik u nedjelju je prvi put proslavljen u mjestu Hrtkovci, simbolu stradanja srijemskih Hrvata tijekom ratnih devedesetih. „Veliko je ovo ohrabrenje i poticaj našoj ranjenoj zajednici“, priopćio je mjesni župnik Ivica Živković.
Od većinske, prije '90-tih godina, hrvatska zajednica svedena je na oko 7 posto udjela u ukupnom broju stanovnika srijemskih Hrtkovaca, rekao je župnik Živković.
Mjesna crkva i župa sv. Klementa bile su domaćini svečanosti koju su zajednički organizirali nova hrvatska udruga „dr. Nikola Dogan“ i Hrvatsko nacionalno vijeće (HNV).
„Došli smo vam danas zahvaliti što ste smogli snage za novi početak, novu udrugu i novu stranicu. Slijedite put i dr. Nikole Dogana koji je brinuo o potrebitima i put sv. Josipa koji je zatajno krčio putove, oslanjajući se na HNV i vodstvo zajednice u kojoj ćete uvijek imati potporu i zaštitu“, rekla je predsjednica HNV-a Jasna Vojnić okupljenim Hrvatima Hrtkovaca i okolnih naselja.
Žigmanov o sjećanju na žrtvu
Predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) i ministar u Vladi Srbije Tomislav Žigmanov rekao je da se ne smiju zaboraviti sudbine mještana koji su morali napustiti ovaj prostor '90-tih godina.
„Sjećanje na tu žrtvu, sjećanje na tu cijenu koju smo plaćali tih godina ne smije kopniti. Tu smo da zajedno s vama gradimo i to sjećanje, ali i da obnavljamo i gradimo veze kako bi život ovdje u Hrtkovcima imao perspektivu“, poručio je Žigmanov.
Svetu misu predvodio je biskup koadjutor Srijemske biskupije mons. Fabijan Svalina koji je izjavio da još postoji puno rana koje ljudi s ovih prostora nose. Izrazio je uvjerenje da su ovakva okupljanja jedan korak prema izlječenju od svega onoga što se dogodilo.
Dodao je da su na državnoj, političkoj razini otvorene neke nove mogućnosti budući da »imamo ministra iz hrvatskih redova, koji može komunicirati neke naše potrebe i izazove pa da se i na toj razini mogu neke stvari rješavati«.
Šešeljev miting
U Hrtkovcima je u svibnju 1992. održan miting Srpske radikalne stranke (SRS) haškog osuđenika Vojislava Šešelja na kojemu su pročitana imena sedamnaestero Hrvata kojima je javno poručeno da se sele.
Taj se događaj u javnosti prepoznaje kao početak progona oko 40.000 uglavnom srijemskih Hrvata, među kojima je njih 25 ubijeno, za što nitko u Srbiji nije odgovarao.
Za zločine nad Hrvatima u Vojvodini pravomoćno je pred Mehanizmom za Međunarodne kaznene sudove u Haagu osuđen jedino čelnik SRS-a Vojislav Šešelj, no on i dalje politički djeluje, a u Hrtkovcima gdje su se događali zločini nad Hrvatima ima sjedište stranke.
