Francuska danas bira predsjednika i smjer u kojem će se zemlja kretati sljedećih pet godina. Izbor je između liberlnog Emmanuela Macrona i ultra desno orijentirane Marine Le Pen. Do podne, četiri sata nakon otvaranja birališta, glasalo je 26.41 posto registriranih birača. Ovo je gotovo 2 posto manje ljudi nego u drugom krugu 2017. godine, no više u usporedbi s prvim krugom prije dva tjedna kad je do podneva na birališta izašlo 25.48 birača.
U drugom krugu, nakon žestoke i polarizirajuće predizborne kampanje, Macron je favorit u utrci za novi petogodišnji predsjednički mandat. Istraživanja javnog mnijenja posljednjih dana dala su Macronu solidno i blago rastuće vodstvo od 10-ak posto jer analitičari kažu da je Le Pen - unatoč naporima da ublaži svoj imidž i ublaži neke od politika svoje stranke mnogima ostala neprihvatljiva.
Macron i njegovi saveznici isticali su da je snažan odaziv birača ključan kako bi se u Francuskoj izbjegao šok poput onog u Britaniji i SAD-u nakon što su slični rezultati anketa iz 2016. rezultirali brexitom i dolaskom na vlast Donalda Trumpa.
Pobjeda Le Pen u Europi bi bez sumnje izazvala šok. Lijevo orijentirani čelnici EU-a, među kojima je i njemački kancelar Olaf Scholz, apeliraju na Francuze da glasaju za Macrona, a ne za njegovu suparnicu.
Ulozi su golemi. Le Pen bi u slučaju izbora postala prva žena na čelu Francuske i prva krajnje desno orijentirana predsjednica te zemlje.
Početne projekcije rezultata očekuju se čim se birališta zatvore u 20 sati.
