RADOVAN KARADŽIĆ OSUĐEN NA 40 GODINA ZATVORA: /

'Kriv je za genocid u Srebrenici, teror u Sarajevu i istrebljivanje!'

Image
Foto: AFP
24.3.2016.
8:26
AFP
VOYO logo

"Vijeće vas osuđuje na jedinstvenu kaznu od 40 godina zatvora", rekao je predsjednik sudskog vijeća O-Gon Kwon.

Raspravno vijeće utvrdilo je da je kriv za genocid u Srebrenici i višegodišnje teroriziranje Sarajeva kao i za uzimanje pripadnika UN-a za taoce, a utvrdilo je da nije bilo genocida u sedam općina -Bratuncu, Foči, Ključu, Prijedoru, Sanskom Mostu, Vlasenici i Zvorniku te ga je oslobodilo krivnje za taj dio optužnice.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
PRESUDA KARADŽIĆU: /

'Ovo je pobjeda za civilizirani svijet jer je osuđen ključni čovjek zlodjela'

Image
PRESUDA KARADŽIĆU: /

'Ovo je pobjeda za civilizirani svijet jer je osuđen ključni čovjek zlodjela'

Sud je utvrdio da je postojao plan sudionika udruženog zločinačkog pothvata za eliminaciju stanovništva Srebrenice kroz prisilno premještanje žena, djece i starijih muškaraca te fizičku eliminaciju muškaraca što je dosegnulo razmjere genocida.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Vijeće je utvrdilo da su 12. i 13. srpnja 1995., nakon što je stvoreno ozračje prinude u srebreničkoj enklavi, stanovnici prisiljeni na odlazak. Trideset tisuća žena i djece prevezeno je iz Potočara na područje pod muslimanskom kontrolom. Tisuće muškaraca, koji su odvojeni od njih, nakon toga ubijeni su na sustavni način i organizirano, utvrdilo je vijeće. Vijeće je uvjereno da je postojao plan da se svi vojno sposobni muškarci i dječaci pobiju i da on nije mogao biti proveden bez znanja i namjere vojnog vodstva bosanskih Srba da počine genocid.

O muslimanima govorio kao o robi

Vijeće je zaključilo da su Karadžić i Mladić još u ožujku 1995. osmislili plan da se muslimani uklone iz Srebrenice i da je primao relevantne informacije tijekom osvajanja enklave. S civilnim povjerenikom za Srebrenicu Miroslavom Deronjićem Karadžić je nakon pada Srebrenice 13. srpnja 1995. navečer govorio o muslimanima u šiframa kao "o robi koja se mora smjestiti u magazine", a odmah nakon toga razgovora Deronjić je s pukovnikom Ljubišom Bearom razgovarao gdje pobiti muslimane. To za vijeće "van razumne sumnje pokazuje suglasnost Karadžića za ubijanje muslimanskih muškaraca" i da je dijelio cilj udruženog zločinačkog pothvata da se pobiju muslimanski muškarci nakon 13. srpnja 1995.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kao član udruženog zločinačkog pothvata odgovoran je za genocid, zaključak je vijeća.

Sud je utvrdio da je u BiH postojao "sustavni i organizirani obrazac zločina nad bosanskim muslimanima i Hrvatima" koji su prisilno raseljeni, protupravno uhićivani i zatočeni u 50 zatočeničkih objekata u kojima su vladali nehumani uvjeti života. Sud je utvrdio da su pripadnici srpskih snaga zlostavljali, uključivši i seksualno, zatočene muslimanske i hrvatske muškarce i žene, koristili ih za prisilni rad i kao živi štit te su ih pljačkali i uništili njihovu imovinu. Srpske snage također su ubile mnoge bosanske muslimane i Hrvate u BiH, kazao je sudac ističući da je sud zaključio da je ubijanje bilo toliko masovno da je dosegnulo razinu istrebljenja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Karadžić je optužen za sudjelovanje u četiri udružena zločinačka pothvata u okviru kojih je u srpnju 1995. počinjen genocid u Srebrenici, progon i etničko čišćenje nesrba u velikim dijelovima Bosne i Hercegovine koji su u sedam općina dosegnuli razmjere genocida, višegodišnji teror Sarajeva kojeg su pod opsadom držale snage bosanskih Srba i za uzimanje pripadnika mirovnih snaga UN-a za taoce i njihovo korištenje kao žive štit.

Utvrđeno da nije bilo genocidne namjere

Vijeće je utvrdilo da u sedam općina - Bratuncu, Foči, Ključu, Prijedoru, Sanskom Mostu, Vlasenici i Zvorniku nije počinjen genocid jer se nije uvjerilo da je cilj zločina bio fizičko uništenje Hrvata i muslimana niti da su provedeni s genocidnom namjerom te stoga zaključilo da nije bilo genocidne namjere ni kod optuženog niti kod drugih članova udruženog zločinačkog pothvata. Stoga je vijeće zaključilo da taj dio optužnice protiv Karadžića nije dokazan.

Sud je utvrdio da je Karadžić značajno pridonio udruženom zločinačkom pothvatu i da je imao središnju ulogu u definiranju ciljeva bosanskih Srba i širenju propagande protiv muslimana i Hrvata. On je omogućio zločine svojim porukama da se ih se neće goniti. Sud je utvrdio i da su Karadžić i drugi članovi udruženog zločinačkog pothvata znali za zločine i prikrivali ih pred međunarodnom zajednicom. Sudsko je vijeće zaključilo da su članovi udruženog zločinačkog pothvata imali namjeru progona stanovništva počinjenjem zločina poput deportacija i zatočenja, no nije se uvjerilo da je postojala namjera da se progon počini ubojstvima. Sud je utvrdio da je Karadžić znao da je nesrpsko stanovništvo bilo izloženo riziku zločina i ta mogućnost ostavila ga je ravnodušnim.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U pogledu odgovornosti za višegodišnji teror stanovnika Sarajeva topničkim napadima i snajperima kad su ubijene i ranjene tisuća civila vijeće je zaključilo da je vojska bosanskih Srba počinila te zločine protiv civila. Civili su bili ili ciljevi vojske bosanskih Srba ili su bile žrtve njihova neselektivnog gađanja, zaključilo je vijeće. Vijeće je zaključilo da je Karadžić kao član udruženog zločinačkog pothvata imao za cilj zauzimanje Sarajeva te je proglašen krivim za višegodišnje teroriziranje i ubijanje stanovnika Sarajeva snajperskim napadima i topničkim napadima. Vijeće je zaključilo da je Karadžić i na operativnoj razini sudjelovao u provođenju napada na Sarajevo. Teror Sarajeva bio je za Karadžića sredstvo ostvarenja političkih ciljeva i sredstvo pritiska na međunarodnu zajednicu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tužitelji tražili doživotni zatvor

Karadžić je proglašen krivim i za uzimanje pripadnika mirovnih snaga UN-a za taoce i njihovo korištenje kao žive štit. Taj zločin, po vijeću, također je počinjen u kontekstu udruženog zločinačkog pothvata čiji je cilj bio pritisak na NATO kako bi se suzdržao od zračnih napada.

Vijeće je utvrdio da su članovi četiri udružena zločinačka pothvata bili najviši politički i vojni dužnosnici bosanskih Srba među kojima su i generali Ratko Mladić i Radislav Krstić, Biljana Plavšić i Momčilo Krajišnik.

Haški tužitelji zatražili su u završnim riječima na kraju suđenja da se Karadžića za njegovu presudnu ulogu u zločinima proglasi krivim i osudi na kaznu doživotnog zatvora. Karadžić je za sebe tražio oslobađajuću presudu.

Optužnica protiv Karadžića podignuta je 25. srpnja 1995. godine. Uhićen je 21. srpnja 2008. u Srbiji gdje se godinama skrivao i radio pod imenom dr. Dragan Dabić. ICTY-ju je izručen je devet dana kasnije. Suđenje je započelo 26. listopada 2009., a završne riječi održane su krajem rujna 2014.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Odvjetnik: Karadžić je razočaran i začuđen

Bivši vođa bosanskih Srba Radovan Karadžić žalit će se na današnju presudu Haškog suda, kazao je je njegov odvjetnik Peter Robinson.

"Radovan Karadžić je razočaran i začuđen", rekao je Robinson novinarima i dodao da će uložiti žalbu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Provjerite kako je proteklo izricanje presude


15:40 Vijeće je utvrdilo kako Karadžić nije odgovoran za počinjenje genocida u 7 općina, no odgovoran je za ostalih 10 točaka, među kojima je i genocid u Srebrenici.

Osuđen je na 40 godina zatvora, a u to mu se uračunava vrijeme provedeno u pritvoru.

Tekst se nastavlja ispod oglasa


15:30 Sudac navodi da je Karadžić kao predsjednik RS-a i vrhovni zapovjednik vojske bio jedina osoba koja je mogla intervenirati u to da se pobiju bosanski Muslimani.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Optuženi je osobno naredio da se muškarci, bosanski Muslimani, zatočenici u Bratuncu, premjeste izvan tog grada kako bi bili ubijeni", kazao je sudac.

Utvrđeno je kako je Karadžić propustio poduzeti mjere da kazni počinitelje genocida stoga je kazneno odgovoran za takve propuste.


15:20 Vijeće je utvrdilo da je postojao plan da se žene, djeca i starci prisilno protjeraju iz Sarajeva. Vijeće je zadovoljeno da su Mladić, Krstić, Popović i Kosović dijelili zajedničku svrhu eliminiranja bosanskih Muslimana iz Srebrenice time što će eliminirati ženu, djecu i starije iz Srebrenice.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Vijeće je također uvjereno da je postojao plan da se ubiju svi muslimanski muškarci i dječaci u Srebrenici te a je on postojao već kad je počeo treći sastanak u hotelu Fontana.

Snage bosanskih Srba 13. srpnja su zatočile između 1500 i 2000 muslimanskih muškaraca i mladića, a kasno te noći snage bosanskih Srba ubije su između 855 i 1016 muslimanskih muškaraca u skladištu u Kravici.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Te je večeri više tisuća muslimanskih muškaraca iz Bratunca prevezeno u Zvornik gdje su tijekom narednih dana širom općine Zvornik streljani.

U sljedećim danima pripadnici bosanskih Srba nastavili su ubijati Muslimane koje su zarobili. Ubijeno je najmanje 5100 muslimanskih muškaraca.


15:05 Vijeće je zaključilo da Karadžić snosi individualnu kaznenu odgovornost za kazneno djelo uzimanja talaca kao kršenja i običaja ratovanja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

On je upozorio UNPROFOR kako će pripadnike UN-a smatrati neprijateljem ako NATO napadne pložaje bosanskih Srba. Naredio je da se svi taoci postave na mjestima koje bi NATO potencijalno gađao 1995. godine. Sudjelovao je i u operaciji zarobljavanja pripadnika UN-a.

Slijedi čitanje optužnice za Srebrenicu. Sudac Kwon citirao je Mladića koji je u kamere kazao kako je vrijeme da se osvete Turcima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa


14:58 Vijeće zaključuje i da je Karadžić podržavao Mladića u njegovoj strategiji u Sarajevu. Navode kao je Karadžić znao za napade na civile te je optuživao muslimansku stranu za napade. Odbacivao je sve kritike gađanja i granatiranja te je govorio kako je potrebno tako djelovati da bi se obranio srpski teritorij.

"U odnosu na Sarajevu, optuženi snosi individualnu kaznenu odgovornost za ubojstvo, protupravne napade na civile, teror, kršenje zakona i običaja ratova i za ubojstvo kao zločin protiv čovječnosti", kazao je sudac Kwon.


Tekst se nastavlja ispod oglasa

14:48 Vijeće zaključuje da je postao zajednički plan i on je potekao od političkog i vojnog rukovodstva bosanskih Srba. Cilj je bio terorizirati civile Sarajeva snajperima i granatiranjem.


Tekst se nastavlja ispod oglasa

14:40 Optužnica za zločine u Sarajevu - Vijeće je zaključilo da su snage RS namjerno granatirale Sarajevu te da su koristili teško naoružanje. Gađali su djecu na putu do škole dok su snage RS pucale na civile iz snajpera. Navode i kako su gađali grad s lokacije koje su bile trajno postavljene oko Sarajeva.

Zaključuju da je namjera vojnika RS bila ubijanje civila te da je vojska vodila kampanju kako bi terorizirala stanovništvo Sarajeva. To je dovelo do tisuće ranjenih i ubijenih civila.


14:38 Vijeće zaključuje kako je Karadžić mogao predvidjeti ubojstvo, istrebljenje i progon stanovništva. Optuženi snosi individualnu odgovornost za progon, istrebljenje, ubojstvo i deportaciju.

Nije proglašen krivim za genocid po točki jedan optužnice.


14:30 Vijeće također utvrđuje da je optuženik bio ključna osoba koja je poticala provođenje ciljeva stvaranja velike etnički homogene države bosanskih Srba. Navode i da je Karadžić stvorio klimu u kojoj su snage Srba mogle nastaviti zločine. Tvrde da su on, kao i drugi članovi udruženog zločinačkog pothvata, bili svjesni da je to dovelo do masovnih demografskih promjena protjerivanjem nesrba.


14:27 Utvrđeno je i da je između listopada 1991. i studenog 1995. godine postojao plan da se protjeraju Muslimani i Hrvati s područja koji su svojatali Srbi. Također je utvrđeno kako je optuženik značajno doprinio udruženom zločinačkom pothvatu.

Tvrde da je Karadžić imao središnje mjesto u protjerivanju te je njegova retorika korištena kako bi se proširila mržnja prema nesrpskom stanovništu.


14:25 Vijeće je utvrdilo da su bosanski Hrvati i muslimani držani u lošim uvjetima, no nije uvjereno da su ti činovi počinjeni s namjerom genocida. Vijeće nije moglo identificirati niti zaključiti o genocidnoj namjeri optuženog.


14:21 - Sudac O-Gon Kwon je kazao kako su ljudi mučeni, premlaćivani i sustavno maltretirani.

"Žrtve su ubijane u masovnim pogubljenjima, ubijani su tijekom zatočeništva", kazao je sudac i dodao da su neke žrtve pogibale zbog premlaćivanja i nehumanih uvjeta.


14:12 Vijeće je također utvrdilo da su srpske snage krajem ožujka 1992. godine preuzele općine na onim područjima na kojima su polagali pravo na teritoriju BiH. Zaključuju kako je počinjen sustav i organiziran obrazac zločina protiv bosanskih Muslimana i Hrvata.

Žrtve su bile prisiljene otići nakon napada i zauzimanja gradova. Navode i kako su Muslimani i Hrvati protupravno zatočeni u 15 objekata u tim općinama. Mnogi u objektima za zatočenje bili su mučeni i maltretirani od strane srpskih snaga. Često su bili silovani i podvrgnuti seksualnom nasilju. Neki su korišteni kao živi štit.


14:10 Vijeće je utvrdilo da je postojao oružani sukob u BiH i vremenu relevantnom za optužnicu. Utvrđeno je i da je postojao napad na civile. Također su utvrdili da su počinitelji bili svjesni da je postojao sistematski progon civilnog stanovništva.


14:05 - Optuženom se sudilo po 11 točaka optužnice od čega su bile dvije točke za genocid. Tužilaštvo je u optužnici teretilo optuženog da je sudjelovao u 4 udružena zločinačka pothvata.


14:00 Počelo je izricanje presude. "Dobar dan ekselencijo, dobar dan svima", kazao je Karadžić obraćajući se sudu. Zatim je predstavio svoje odvjetnike.


13:52 Jasmin Mešković, predsjednik Saveza logoraša, kazao je kako se uhićenje Florence Hartman "nije se trebalo dogoditi u vrijeme kada se na platou ispred suda nalazi veliki broj predstavnika i članova obitelji žrtava".


13:30 "Želim da mu se potvrdi kazna kao Milanu Lukiću, jer je dobio doživotnu pa se žalio, pa mu je potvrđena. Znači da nikada ne izađe na svjetlo dana. Očekujem da se svi oni koji još imaju bilo kakvu vrstu sumnje da je on najveći ratni zločinac, zajedno s Mladićem, nakon Drugog svjetskog rata, osvijeste da se radi o jednom čovjeku koji je provodio etničko čišćenje, genocid i tiraniju", kazao je glumac Emir Hadžihafizbegović za Dnevni Avaz.


13:00 Banjolučki biskup Franjo Komarica izjavio je u četvrtak kako je bivši vođa bosanskih Srba Radovan Karadžić nedvojbeno sve znao o ratnim zločinima počinjenim na teritoriju Bosne i Hercegovine, a ništa nije učinio da ih spriječi.

Komarica je uoči izricanja presude Karadžiću novinarima kazao kako ga je nizom pisama tijekom rata osobno podsjetio na sve što se zbiva, kao i na brojne zločine i progone kojima su bili izloženi nesrbi na području Banjolučke biskupije.


12:34 Bivša glasnogovornica tužiteljice Haaškog suda, Florence Hartmann, uhićena je i odvedena u zgradu Međunarodnog suda pravde. Ona je tamo došla na izricanje kazne, a uhićena je jer nije platila 7000 eura kazne zbog nepoštivanja suda. ICTY je neplaćenu kaznu pretvorio u kaznu zatvora od sedam dana. Više pročitajte OVDJE.


Sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo