Prije dva dana britanski su zastupnici drugi put odbili sporazum koji je britanska premijerka Theresa May postigla s Europskom unijom o Brexitu, odnosno izlasku Ujedinjenog Kraljevstva iz Unije, a jučer su zastupnici većinom bili protiv da se taj izlazak dogodi bez sporazuma.
Danas će glasovati o odgodi Brexita koji je zakazan za 29. ožujka.
Ukoliko danas britanski parlament izglasa odgodu Brexita, a druge članice EU se s time slože, tada će izlazak biti odgođen. May je kazala da ta odgoda ne može trajati više od tri mjeseca.
No, što će se dogoditi potom? BBC je objasnio moguće scenarije...
Bez sporazuma nakon odgode
Odgoda Brexita ne znači da je mogućnost izlaska iz EU bez sporazuma nemoguća zauvijek. Ako Ujedinjeno Kraljevstvo i EU ne mogu dogovoriti prihvatljiv sporazum za sve tijekom produženja roka tada će se izlazak dogoditi bez sporazuma.
Pa iako je većina britanskih parlamentaraca izglasala da ne žele izlazak bez sporazuma, on se može dogoditi ako se svima prihvatljivi sporazum u dogledno vrijeme ne dogovori.
Novo glasovanje o dogovorenom sporazumu
Najjednostavnije rješenje za izlazak iz ove pat pozicije je da britanski parlamentarci ipak izglasaju prihvaćanje sporazuma koji je May dogovorila s EU. Iako je već dvaput odbijen, ne postoji odredba prema kojem se o njemu ne bi moglo i treći puta glasovati u britanskom parlamentu.
Moguće je čak da se to dogodi i prije odgode, odnosno do 29. ožujka. Parlamentarcima bi se mogla dati mogućnost između usvajanja sporazuma sa kratkom odgodom ili odbijanje što bi dovelo do duže odgode.
Ukoliko podrže sporazum iz trećeg puta, odredbe bi mogle stupiti na snagu s novim datumom Brexita.
Još jedan referendum
Mogućnost je i da se održi još jedan referendum o Brexitu. Prema britanskom zakonu njegovi rezultati ne bi, kao i u slučaju referenduma iz 2016. godine, bili pravno obezujući nego savjetodavni za vlasti. No, neki britanski zastupnici traže da drugi referendum bude pravno obvezujući i da njegovi rezultati odmah stupe na snagu.
No, referendum se ne može dogoditi automatski, jer nakon odluke o njemu britanska Izborna komisija mora reći svoje mišljenje o referendumskom pitanju što bi ponovno oduzelo vrijeme.
Britanski stručnjaci su izračunali kako bi za cijelu proceduru za novi referendum trebalo minimalno 22 tjedna, što je više od pet mjeseci.
Raspisivanje izbora
Britanska premijerka Theresa May može odlučiti pat pozicije riješiti tako da raspiše prijevremene izbore kako bi dobila mandat od naroda za njezin sporazum s EU o Brexitu.
Ona nema ovlasti sama raspisati izbore, nego takvu odluku mora "progurati" kroz parlament.
Za raspisivanje izbora treba glasovati dvije trećine zastupnika. Najranije se mogu održati 25 radnih dana nakon donošenja odluke.
Izglasavanje nepovjerenja Vladi
Oporbena Laburistička stranka može zatražiti glasovanje o nepovjerenju Vladi premijerke Therese May. Ukoliko se Vladi izglasa nepovjerenje, tada kreće rok od 14 dana u kojima se može skupiti nova većina.
Ako se u tom razdoblju nova većina ne skupi, onda se raspisuju prijevremeni izbori. Ni ti izbori se ne mogu održati u roku manjem od 25 radnih dana.
Nema Brexita
Europski sud pravde presudio je da bi legalno bilo da Ujedinjjeno Kraljevstvo jednostrano poništi aktiviranje famoznog članka 50 i zaustavi Brexit.
Budući da je britanska Vlada još uvijek za to da se Brexit provede, čini se kako bi se prije toga poteza morao dogoditi ili novi referendum ili promjena Vlade.
Ostale mogućnosti
Prema pravilima Konzervativne stranke, a nakon što je Theresa May već preživjela jedno glasovanje o njezinom vodstvu stranke, to glasovanje se ne može ponoviti u narednih 12 mjeseci.
No, ona uvijek može odlučiti podnijeti ostavku, ako ne uspije progurati svoj sporazum s EU ili ne želi promjeniti smjer kojim sada ide, a ide prema Brexitu.
Takav potez doveo bi do izbora novog vodstva Konzervativne stranke i potom izbora novog premijera.
