Jedna od najčešćih stvari na koje se žale građani cijele regije bivše Jugoslavije je zdravstvo. Iako su u Hrvatskoj, BiH, Crnoj Gori i Srbiji učinjeni značajni pomaci nabavom novih suvremenih aparata i uređaja za dijagnostiku, te otvaranjem novih (državnih i privatnih) medicinskih kapaciteta, gotovo da nema pomaka u onome što je najvažnije - medicinsko osoblje.
Kad su 2007. Rumunjska i Bugarska postale članice EU, sada već daleko, dogodio se pravi "egzodus" medicinskog osoblja, od liječnika do medicinskih sestara, pa čak i vozača hitne pomoći. Iako nema točnih brojki, najmanje 40.000 medicinskog osoblja otad je napustilo Rumunjsku - mali dio od oko 2,5 milijuna Rumunja koji su privremeno ili trajno krenuli prema zapadnoj Europi. Slično se dogodilo i u Bugarskoj, a neka istraživanja pokazuju da više od pedeset posto studenata medicine u zemljama bivše SFRJ (danas Zapadnog Balkana) planira odmah po završetku studija potražiti posao u EU ili SAD-u.
Tome znatno pridonosi veliki nedostatak svih vrsta liječnika diljem EU, ali i u Švicarskoj, Velikoj Britaniji i nordijskim zemljama. Posebno su traženi neurolozi, pedijatri i rekonstruktivni kirurzi. Također, postoji velika potreba za svim vrstama srednjeg medicinskog osoblja, a posebno njegovatelja. Budući da je stanovništvo EU sve starije (na vrhu 'dobne ljestvice' su Italija, Portugal i Grčka, a 'velike' su Njemačka i Francuska), u budućnosti će sigurno biti potrebno sve više liječnika.
Političari se vraćaju
Za to vrijeme oni liječnici i medicinske sestre koji su 'ostali' na Balkanu, gotovo u pravilu, bavili su se i privatnom praksom, osim one u državnim bolnicama i domovima zdravlja. Također, ogroman broj liječnika je aktivan u politici, pa nemate ravnatelja zdravstvene ustanove, pa čak ni glavnu sestru koja nije stranačka, a na 'funkciju' je došla političkim putem. To je jako izraženo u Srbiji, BiH i Crnoj Gori.
Vrlo često se i političari nakon gubitka dužnosti vraćaju na svoje staro radno mjesto - u Kliničke centre ili bolnice, iako godinama nisu trenirali niti su bili u kontaktu s pacijentima (koji su, ironično, i njihovi glasači). Još jedan trend postaje vrlo vidljiv na društvenim mrežama u regiji - 'Selfiji liječnika i medicinskih sestara'.
Velika većina (da ne kažem svi, ali - gotovo svi) zaposlenici u zdravstvu na svojim društvenim mrežama imaju slike i videa iz ordinacija, bolničkih soba, pa čak i kirurških dvorana. Još 2018. godine medije u Srbiji "zapalila" je vijest o masovnom postavljanju "doktorskih selfija" u Nišu, nakon čega su reagirale vlasti. No, ni danas se nije puno toga promijenilo - svaka druga doktorica na profilnoj slici ima 'selfie' iz ordinacije. Iako je to donekle normalno za one koji rade u privatnoj praksi, to nikako ne može biti 'standard' za državne ustanove.
POGLEDAJTE VIDEO: Liječnici dali ultimatum: Veće plaće ili štrajk! Što s pacijentima? 'Bili smo strpljivi, ali prekršen je dogovor'
