RUSKI BUNTOVNIK /

Tko je privedeni ljuti kritičar Putina? Nosio je McCainov lijes, tražio sankcije za Rusiju, a dva su ga puta pokušali otrovati

Image
Foto: Profimedia

'Rusija treba svog Vaclava Havela, a ne novog nasljednika iz KGB-a', davno je upozorio Vladimir Kara-Murza

12.4.2022.
23:35
Profimedia
VOYO logo

Svijet je jučer u trenutku obišla vijest da je kritičar ruskog predsjednika Vladimira Putina i Kremlja, Vladimir Kara-Murza priveden ispred svoje kuće u Moskvi. Kara-Murza je ruski novinar i opozicijski političar koji je u emisiji na CNN+ osudio brutalnu Putinovu invaziju na Ukrajinu. 

"Apsolutno ne sumnjam da će Putinov režim završiti zbog ovog rata u Ukrajini, ali ne znači da će se to dogoditi sutra. Dva glavna pitanja su vrijeme i cijena i pod cijenu, ne mislim na novčanu - mislim na cijenu ljudske krvi i ljudskih života i sve do sad je već bilo užasno, ali će Putinov režim završiti zbog toga i bit će demokratska Rusija nakon Putina", rekao je Kara-Murza.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

On je ruski oporbeni političar, novinar, pisac i filmaš. Bio je štićenik Borisa Nemcova i potpredsjednik Otvorene Rusije, nevladine organizacije koju je osnovao ruski poduzetnik i bivši oligarh Mihail Hodorkovski, a koja promiče civilno društvo i demokraciju u Rusiji. Kako piše engleska Wikipedija, u Koordinacijsko vijeće ruske oporbe izabran je 2012., te je bio zamjenik čelnika Stranke narodne slobode od 2015. do 2016.

Režirao je dva dokumentarna filma, "Oni su izabrali slobodu", posvećen povijesti sovjetskog disidentskog pokreta, te "Nemcov", film o Borisu Nemcovu, ruskom oporbenom vođi koji je ubijen u Moskvi 27. veljače 2015. Od 2021. djeluje kao viši suradnik Centra za ljudska prava Raoula Wallenberga. Dobitnik je nagrade za građansku hrabrost 2018. godine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
JAVNO OSUDIO INVAZIJU /

Kritičar Vladimira Putina koji je preživio dva sumnjiva trovanja priveden u policiju?

Image
JAVNO OSUDIO INVAZIJU /

Kritičar Vladimira Putina koji je preživio dva sumnjiva trovanja priveden u policiju?

Sin je kritičara Leonida Brežnjeva

Vladimir Vladimirovič Kara-Murza rođen je u Moskvi 7. rujna 1981. Sin je ruskog novinara i televizijskog voditelja Vladimira Aleksejeviča Kara-Murze (1959.–2019.), otvorenog kritičara bivšeg generalnog sekretara Komunističke partije Sovjetskog Saveza Leonida Brežnjeva i pobornika reformi pod bivšim predsjednikom Borisom Jeljcinom.

Njegov otac bio je praunuk latvijskog revolucionara Voldemārsa Bisenieksa (1884. – 1938.) i praunuk prvog latvijskog veleposlanika u Velikoj Britaniji, Georgsa Bisenieksa (1885. – 1941.), koje je obojicu strijeljao Narodni komesarijat unutarnjih poslova SSSR-a (NKVD). Latvijski agronom i izdavač Jānis Bisenieks (1864.–1923.) bio je njihov stariji brat.

Vladimir Kara-Murza također je u srodstvu sa Sergejem Kara-Murzom (rođen 1939.), sovjetskim/ruskim povjesničarom, kemičarem i filozofom. Oni su članovi obitelji Kara-Murza, potomaka tatarskog aristokrata koji se nastanio u Moskvi i prešao na kršćanstvo u 15. stoljeću nove ere. (Ime u prijevodu znači "Crni gospodar".)

Kara-Murza je diplomirao i magistrirao povijest na Sveučilištu Cambridge, a sa suprugom Jevgenijom ima troje djece.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U oporbi od 2000. godine

Između 2000. i 2003. Vladimir Vladimirovič Kara-Murza bio je savjetnik oporbenog čelnika Državne dume Borisa Nemcova. Bio je oporbenjak Vladimiru Putinu od 2000. godine te je podržavao liberalnog kandidata Grigorija Javlinskog na predsjedničkim izborima 2000. godine.

Bio je kandidat za izbore u ruski parlament, odnosno Državnu dumu, na parlamentarnim izborima 2003., kada se kandidirao u moskovskoj četvrti Čertanovski. Njegovu kandidaturu zajednički su podržali Savez desnih snaga i Jabloko. Tijekom kampanje, protiv Kara-Murze su korištene razne podmukle metode.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kandidat vladajuće stranke Jedinstvene Rusije Vladimir Gruzdev pokušao ga je ukloniti s glasačkih listića. Ugašeno je osvjetljenje njegovih predizbornih plakata, kao i zvuk tijekom njegovih televizijskih debata, a na dan izbora otkriveno je nezakonito glasovanje. Britanski novinar Andrew Jack spomenuo je okrug Čertanovski na jugu Moskve zbog izborne manipulacije na ruskom glasovanju 2003. u svojoj knjizi "Unutar Putinove Rusije". Prema službenim rezultatima, Gruzdev je dobio 149.069 glasova (53,8%), Kara-Murza 23.800 glasova (8,6%), a kandidat Komunističke partije Sergej Seregin 18.992 glasa (6,9%).

Rusiji ne treba novi nasljednik iz KGB-a

U siječnju 2004. Kara-Murza suosnivao je Odbor 2008, krovnu oporbenu skupinu koju su predvodili Boris Nemcov i Gari Kasparov. U svibnju 2007. Kara-Murza je nominirao veterana, aktivista za ljudska prava i pisca Vladimira Bukovskog kao kandidata demokratske oporbe za ruskog predsjednika na izborima 2008. godine.

“Oporbi je potreban kandidat za predsjednika – snažan, beskompromisan, odlučan, s besprijekornim političkim i, što je još važnije, moralnim autoritetom”, stoji u izjavi koju je Kara-Murza napisao u ime predizbornog odbora Bukovskog. "Rusija treba svog Vaclava Havela, a ne novog nasljednika iz KGB-a."

U listopadu 2007. Kara-Murza je bio jedan od organizatora "Mitinga slobodnih ljudi" održanog na moskovskom Trgu Trijumfalna u znak podrške predsjedničkoj nominaciji Bukovskog. 16. prosinca 2007. Bukovski je propisno nominiran kao predsjednički kandidat, a Kara-Murza je izabran za opunomoćenog predstavnika Bukovskog u Središnjem izbornom povjerenstvu Rusije. 22. prosinca 2007. Komisija je odbila registrirati Bukovskog kao kandidata za predsjednika, čime mu je uskratila pristup glasanju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Promicanje demokracije i ljudskih prava

Godine 2012. sudjelovao je u uličnim prosvjedima u Moskvi protiv Putinove vladavine, najvećim prodemokratskim demonstracijama u Rusiji od 1991. godine. Ubrzo nakon toga, 1. studenog 2012., Kara-Murza je angažiran od strane Instituta moderne Rusije kao viši savjetnik za politiku organizacije.

"Čast mi je pridružiti se ovom uglednom institutu i doprinijeti njegovoj misiji držanja uperenog svjetla na situaciju u Rusiji i zalaganja za demokraciju, ljudska prava i vladavinu prava", rekao je Kara-Murza, "Ove vrijednosti bi trebale ostati na čelu međunarodnih odnosa."

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kara-Murza je koordinator Zaklade Otvorena Rusija koju je osnovao Mihail Hodorkovski. Organizacija je stvorena s ciljem promicanja civilnog društva i demokracije u Rusiji, uz istovremeno oduzimanje moći Putinu. Pokrenuta 2014., Otvorena Rusija bila je ključna u edukaciji ruskih građana o zapadnoj demokraciji te dovođenju oporbe i aktivista u kontakt s podrškom sa Zapada. Kara-Murza je zamjenik predsjednika i vodi projekt otvorenih izbora koji je osmišljen za promicanje slobodnih i poštenih izbora u Rusiji - zadatak za koji je primijetio da je iznimno težak s obzirom na sposobnost vlade da ušutka oporbu i manipulira izborima.

Nosač na sprovodu McCaina

U travnju 2018. senator Sjedinjenih Američkih Država John McCain poslao je Kara-Murzi poruku u kojoj je otkrio da je McCainu dijagnosticiran rak mozga te je pritom zatražio da Kara-Murza, koji je s McCainom radio na pitanjima vezanim za Rusiju od 2010., bude nosač lijesa na senatorovu eventualnom sprovodu.

Kara-Murza je kasnije rekao da je bio "bez riječi", "slomljenog srca" i "blizu suza", te da bi to bila "Najbolnija čast koje bi se itko mogao sjetiti". McCain je umro 25. kolovoza, a Kara-Murza se pridružio četrnaest drugih koje je odabrao sam McCain, uključujući predsjednika Joea Bidena i glumca Warrena Beattyja, kao nosač na McCainovom pogrebu u Washington National Cathedral 1. rujna.

Donošenje zakona Magnitski

Kao novinar i javna osoba, koja tečno govori engleski te je djelomično živjela u SAD-u, Kara-Murza je odigrao zapaženu ulogu u događajima koji su 2012. godine doveli do donošenja zakona "Magnitsky" od strane američkog Kongresa.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U srpnju 2012. Kara-Murza je izvijestio da mu je nekoliko dana ranije bio odbijen pristup ruskom veleposlanstvu u Washingtonu, D.C. Ova odluka donesena je po nalogu samog veleposlanika, uz obrazloženje da Kara-Murza "više nije novinar". Ipak, tek je 1. rujna javno objavljena smjena Kara-Murze s mjesta šefa washingtonskog ureda RTVi. Prema nekoliko izvora, bio je na "crnoj listi" i nije mogao biti zaposlen kao novinar ni u jednom ruskom mediju. Razlog za ovu zabranu bilo je njegovo zagovaranje Zakona o odgovornosti Sergeja Magnitskog o vladavini prava, koji je tada razmatran u Kongresu SAD-a.

Nacrt zakona nazvan je po Magnitskom, moskovskom odvjetniku koji je otkrio masivnu shemu porezne prijevare u koju je sudjelovalo nekoliko službenika za provedbu zakona i koji je umro u pritvoru tih istih dužnosnika 2009. nakon mučenja i uskraćivanja medicinske skrbi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Svrha zakona je bila spriječiti izdavanje američkih viza osobama "odgovornim za pritvor, zlostavljanje ili smrt Sergeja Magnitskog" (i za "vansudska ubojstva, mučenje ili druga teška kršenja međunarodno priznatih ljudskih prava" u Rusiji) te zamrznuti pristup svim imovinama sa sjedištem u SAD-u koje bi te osobe mogle posjedovati. Zakon se također proširio na ruske dužnosnike koji su uključeni u šira djela korupcije i kršenja osnovnih građanskih sloboda. 12. prosinca 2012. Zakon Magnitski postao je zakon Sjedinjenih Država.

'Svijet bi trebao odgovoriti na Putinovu agresiju'

U lipnju 2013., u intervjuu za televiziju France 24, Kara-Murza je govorio o predloženoj verziji Magnitski-zakona o kojoj se tada raspravljalo u Europskom parlamentu. Založio se za takav zakon, te je napomenuo da se proširuje lista osoba obuhvaćenih američkim zakonom. Također je naglasio razliku između onih u Europskom parlamentu koji su bili "prijatelji Rusije" i onih koji su bili "prijatelji Putina".

U ožujku 2014., napominjući da se prosječni Rus protivi intervenciji vlade Vladimira Putina u Ukrajini, Kara-Murza je izjavio da bi svijet "trebao odgovoriti na Putinovu agresiju" uvođenjem sankcija protiv počinitelja. Pozvao je da se popis ruskih kršitelja ljudskih prava, kojima je Manitski-Zakonom već zabranjeno putovanje u Sjedinjene Države i da tamo drže imovinu, "dramatično proširi kako bi uključio visoke dužnosnike Kremlja odgovorne za napad na Ukrajinu i obračun s ruskim građanima."

Također je izrazio nadu da će Europska unija uskoro imati svoju verziju sankcija Magnitski. "Oni koji čine djela agresije i zlorabe prava vlastitih građana ne bi trebali imati pravo na privilegije i udobnost demokratskog Zapada", rekao je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Preživio dva pokušaja trovanja

Dana 26. svibnja 2015. Kara-Murzi je iznenada pozlilo u Moskvi tijekom sastanka. Nakon ručka u restoranu, imao je dvosatni sastanak, tijekom kojeg nije ništa konzumirao i osjećao se normalno. Pozlilo mu je deset do petnaest minuta kasnije te je povratio. Isprva se mislilo da ima poteškoća sa srcem, ali liječnici u specijaliziranoj kardioklinici nisu uspjeli zaustaviti simptome. Kara-Murza je potom prebačen u bolnicu u Moskvu. Početni simptomi ukazivali su na to da je otrovan, a kasnije mu je dijagnosticirano zatajenje bubrega.

Prijatelji i obitelj su bili jako zabrinuti s obzirom da se to dogodilo nakon ubojstva Borisa Nemcova 27. veljače 2015. i drugih slučajeva trovanja, kako u Rusiji (novinar i zamjenik Dume Jurij Ščekočihin 2003., pokušaj ubojstva Ane Politkovskaje 2004.) tako i u inozemstvu (Alexander Litvinenko u listopadu 2006.). Njegova supruga Jevgenija pozvala je da ga se evakuira iz Rusije radi pregleda i liječenja u inozemstvu. 2. lipnja, glasnogovornik Republikanske stranke Rusije – Stranke narodne slobode objavio je da se Kara-Murza probudio iz kome i prepoznao suprugu, koja je sada bila uz njegovu postelju. Uzrok njegove iznenadne bolesti ostao je misterij, ali je u intervjuu za BBC njegov otac komentirao: "Ako nas je netko htio prestrašiti, onda je uspio."

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nakon što je pušten iz bolnice, Kara-Murza je izjavio da je teško "povjerovati da je to bio nesretan slučaj" te je je rekao kako sumnja da je riječ o namjernom trovanju. No, napomenuo je da nema načina kako bi mogao biti siguran u to. Dana 15. kolovoza 2015. Mihail Hodorkovski s oduševljenjem je komentirao da se Kara-Murza vratio na posao koordiniranja projekta Otvoreni izbori.

Dana 2. veljače 2017. godine, Kara-Murza je ponovno hospitaliziran nakon pojave istih simptoma kao i u prethodnom slučaju bolesti. Bio je stavljen u medicinski induciranu komu te je završio na aparatima za održavanje života. U istoj bolnici liječio ga je isti liječnički tim koji mu je već spasio život 2015. Prema riječima njegovog odvjetnika Vadima Prohorova, Kara-Murzi je u bolnici dijagnosticiran "toksični utjecaj nepoznate tvari'. Pušten je 19. veljače te je otputovao na rehabilitaciju u inozemstvo. Njegov odvjetnik poslao je ruskom istražnom odboru zahtjev za pokretanje kaznenog postupka zbog navodnog trovanja. Sličan zahtjev nakon incidenta 2015. odbijen je bez objašnjenja. Njegovi uzorci krvi dostavljeni su brojnim laboratorijima, uključujući i onaj koji je povezan s FBI-jem. FBI iz nejasnih razloga naknadno nije otkrio detalje istraga o tvari koja je izazvala Kara-Murzinu bolest, a jedan američki senator sugerirao je da bi to moglo biti "povjerljivo".

U veljači 2021., Bellingcatova zajednička istraga potvrdila je je da je Kara-Murzu prije nego što se razbolio 2015. i 2017. pratila ista jedinica FSB-a koja je navodno otrovala Alekseja Navaljnog.

Situaciju s ratom u Ukrajini možete pratiti iz minute u minutu OVDJE.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo