Amano je za posjeta Njemačkoj spomenuo i slučaj krijumčarenja visoko obogaćenog uranija prije četiri godine u malenoj količini, ali dostatnoj za izradu takozvane "prljave bombe".
"To nije imaginarna opasnost", rekao je Amano za njemački list i upozorio "Pitanje kibernetičkih napada na nuklearna postrojenja ili druge mete povezane s nuklearnim aktivnostima treba shvatiti vrlo ozbiljno. Nikada ne znamo je li nam poznato sve ili tek vrh ledenog brijega".
Odbio je navesti pojedinosti o izgredu o kojemu je govorio, već je objasnio da je to bio "remetilački", a ne "razarajući" napad.
Prvi put da je javnost za ovakvo što saznala
Rekao je da je prvi put javno progovorio o kibernetičkom napadu na nuklearno postrojenje.
Remetilački napad bio je, primjerice, napad na računalne podatke kompanije Sony Corp's Sony Pictures Entertainement 2014., kojim je unutarnja mreža te tvrtke postala neoperativna.
Zadnjih godina raste zabrinutost za sigurnost nuklearnih postrojenja. U Belgiji je to pitanje postalo aktualno kada se otkrilo da su bombaši samoubojice koji su se raznijeli u ožujku u Bruxellesu prvotno planirali napasti nuklearna postorjenja.
Nadalje, Korea Hydro & Nuclear Power Co Ltd., nadležna za upravljanje 23 nuklearna reaktora u Južnoj Koreji objavila je da jača kibernetičku sigurnost nakon krađe podataka iz njezinih računalnih sustava.
Teroristi mogu iskoristiti slabe točke
Militantne skupine nemaju znanja ni kapaciteta da izazovu eksplozije nuklearnog reaktora, no nuklearna industrija ima svoje slabe točke koje te skupine mogu iskoristiti, upozoravaju stručnjaci.
IAEA pomaže zemljama članica da povećaju svoju kibernetičku sigurnost u području nuklearne energije, rekao je Amano.
Od 2010. IAEA je uvježbala 10.000 ljudi u nuklearnog sigurnosti, uključujući policiju i pogranične straže i predala je više od 3000 instrumenata veličine mobitela koji otkrivaju nuklearni i radioaktivni materijal.
Pitanje kibernetičke sigurnosti bit će glavna tema summita o nuklearnoj sigurnosti u prosincu u Beču, sjedištu IAEA-e, rekao je Amano.