Zemlje Mediterana morat će se u jednom duljem periodu priviknuti na ruske ratne brodove u Sredozemnom moru kao i na njihova nadmetanja s mornaricama članica NATO-a. Tako kaže admiral Giuseppe Cavo Dragone (65), načelnik talijanskoga Vrhovnog stožera obrane, za rimski Repubblici admiral povodom nedavnog "izleta" ruskih ratnih brodova talijanskoj obali sve do Ancone.
Dragone kaže da je admiral Aurelio De Carolis, čim su ruski ratni brodovi ušli u Jadransko more, mobilizirao najbliže jedinice. Fregata Bergamini pratila je ruski razarač Admiral Tribuc, a fregata Marceglia krstaricu Varyag. Stalno su ih nadlijetali mornarički avioni P72. Zatim je stigla i fregata Libeccio.
Promjena operacije 'Sigurno more' u 'Sigurni Mediteran'
Dragone kaže da je Rusija na Mediteranu do 2015. držala samo jedan ratni brod, a zatim su Rusi uz znatna ulagnja obnovili sirijsku luku Tartus, u kojoj su od 2017. dobili koncesiju na pola stoljeća, pretvarajući je tako u važnu bazu.
"Prošle godine u Mediteranu je bilo desetak jedinica. Kretale su se južno od Cipra, gdje su ležišta nafte i plina, te naravno gdje su bile vježbe NATO. Sada, s obzirom na ukrajinsku krizu, imaju moćnu postavu, sa čak dvadeset brodova", kaže Dragone. Dodaje kako je ruski predsjednik Vladimir Putin 31 srpnja potpisao dokument u kojem Mediteran naziva strateškim područjem.
"On će biti stožer sukoba s NATO-m i Rusi će održavati stabilnu pomorsku silu. Bit će osobito nasrtljivi na Bliskom istoku i u Africi, gdje žele stvoriti bazu u Sudanu. Pokušat će se ponovo pokrenuti u Egiptu, Libiji i Alžiru. Ruska pozornost više nije samo na istočnom Mediteranu, već i u središnjem. Zbog toga, nakon događaja u Jadranu, naredio sam promjenu naše pomorske sigurnosne postave. Operacija ‘Sigurno more‘ sada je postala "Sigurni Mediteran" a naše patroliranje se proširilo na sav bazen, ne samo na zone najbliže Italiji: to je jedini način da se kontrolira situacija", kaže admiral.
'Na Sredozemlju je stalno nadmetanje, nema više stare ideje mira'
Pojašnjava kako su na Mediteranu "izvori opskrbe Moskve, jer je sjeverna Afrika područje koje Rusi žele destabilizirati i moramo se pokrenuti da to spriječimo. Od obalnih država do Sahela ruska aktivnost je poznata i pokazat će se s većim intenzitetom u nadolazećim godinama."
Dragone ima iskustva još iz hladnog rata, a tvrdi da je sada situacija napetija: "Na Sredozemlju je stalno nadmetanje. Nema više stare ideje mira. Prelazi se izravno s nadmetanja u krizu, koja prijeti prerastanjem u sukob."
Podsjeća kako su se u travnju dvije ruske podmornice Kilo približile NATO-voj floti u Jonskom moru, ali su ih talijanske fregate uočile od prvog dana: "Držali smo ih u sonaru deset dana, a onda je francuska jedinica zamijenila našu. U podmornicama čuju naše sonare koji ih ‘pinguju‘ i tako ocrtavaju: shvatili su da ne mogu izmaknuti kontroli, pa su otišli."
Naglašava da nikad nije bilo nesreća te opovrgava da su Rusi blokirali Otrant: "Trgovački promet ni u jednom trenu nije bio ugrožen."
Rutinska akativnost 'ispipavanja' postave američke flote
Za ruske poteze na Jadranu Dragone kaže da je u pitanju prilično rutinska aktivnost usmjerena na položaj NATO-vih snaga spram ukrajinske krize.
"Rusi su patrolirali, "ispipavali" postavu američke flote i procijenjivali kako reagira. Bio je tu špijunski brod Vasilij Tatiščev, zadužen za analizu radarskih frekvencija. Pratili smo ih i proučavali njihove poteze. To su situacije u kojima nije jasno tko koga uhodi ili, kako se kaže u žargonu, tko koga "zasjenjuje": manevri su bili zrcalni", otkriva admiral te dodaje:
"Držimo se podalje kako bismo ispitali radarske emisije, ali često smo stizali i na nekoliko stotina metara. Poslali smo i podmornicu Longobardo, koja je čuvala sve to područje. Opazivši da nije ocrtana sonarom, otišla je mnogo bliže. Fotografije snimljene s periskopa pokazuju koliko je bila blizu ruskim jedinicama."
