Jednog posve mirnog jutra prošloga tjedna sirene za zračnu opasnost oglasile su se diljem Tajvana. Njihov prodoran zvuk upozorio je 23,5 milijuna stanovnika na nadolazeći napad njihova susjeda s druge strane Tajvanskog tjesnaca - Narodne Republike Kine. No, ljudi na ulicama glavnog grada, Taipeija, nastavili su s uobičajenim aktivnostima, baš kao i prošloga petka kada su putem mobilnih telefona dobili upozorenje na potres da "stanu, čučni i sakriju se". U oba slučaja radilo se samo o vježbama, piše Guardian.
Može li se Tajvan obraniti od napada?
Svijet zna da Peking o Tajvanu govori kao "odcijepljenoj pokrajini" te najavljuje da će se jednoga dana milom ili silom "ponovno ujediniti". Stanovništvo Tajvana živi s tom prijetnjom već godinama, ali posljednjih mjeseci opasnost od ostvarenja te prijetnje dramatično raste, a stručnjaci upozoravaju da Tajvanci nisu spremni za mogući napad. Otud i vježbe sa sirenama.
Analitičari napominju da je mogućnost kineske invazije na Tajvan sada veća nego što je bila ikada u proteklih nekoliko desetljeća. Intenzivno se razmatra mogući način i vrijeme napada te uključivanje drugih zemalja u konflikt na strani Tajvana. Nakon desetljeća kineske vojne modernizacije i značajno većeg broja vojnih aktivnosti Pekinga u Tajvanskom tjesnacu u proteklih godinu i pol dana, raste zabrinutost oko sposobnosti Tajvana da se obrani od napada Kine.
Vojska nedovoljna, treba im civilna zaštita
"Imamo oko 160.000 vojnika pod oružjem naspram vojske za koju se tvrdi da ima dva milijuna ljudi", kaže za Guardian Enoch Wu, bivši bankar i pripadnik tajvanskih specijalnih snaga, osnivač Forward Alliancea, organizacije koja se bavi pitanjima obrane i nacionalne sigurnost. Wu smatra da je Tajvanu osim vojske potrebno i dubinsko osnaživanje civilnih obrambenih potencijala kako bi odgovorio na mogući napad.
Wu je sve važnija osoba u vladajućoj Demokratskoj naprednoj stranci. Razvio je pilot-program civilne obuke koji je podržao i Američki institut, organizacija preko koje je SAD neslužbeno prisutan na Tajvanu. Polaznici tih radionica slušaju predavanja profesionalnih vojnika, djelatnika hitnih službi i humanitarnih radnika o njihovim iskustvima na ratištima i u kriznim situacijama. Nakon osnovne obuke polaznici u praktičnom dijelu uče na simulacijama kako zbrinjavati unesrećene.
"Postoje [inscenirane] ozljede, agresori, stvari su kaotične, ne znate tko je tko, i to tjera naše timove da djeluju i deeskaliraju situaciju, štite ljude i budu od pomoći", objašnjava Wu.
AUKUS spreman zaštititi Tajvan od Kine
On ističe da se radionice ne sastoje samo od priprema za vojni napad, nego i za slučajeve čestih potresa, tajfuna, industrijskih nesreća ili, pak, onih poput nedavnog sudara vlakova u kojem je bilo mnogo stradalih. Ipak, ondje su najviše usredotočeni na vojni sukob.
Početkom rujna SAD, Australija i Velika Britanija najavili su novi sigurnosni savez, AUKUS, s ciljem suprotstavljanja Kini. Australski i američki šefovi diplomacije obvezali su se "ojačati veze" s Tajvanom kao "ključnim partnerom", dok je britanski premijer Boris Johnson kazao kako ne isključuje mogućnost da se njegova zemlja umiješa u mogući sukob oko Tajvana.
Tajvanska vlada, pod vodstvom premijerke Tsai Ing-wen, naglašava da ne želi sukob s Kinom te da je Tajvan suverena država koja nema potrebe dodatno proglašavati neovisnost.
Dramatičan scenarij kineske invazije
No, postavlja se pitanje kako Tajvan može odgovoriti na eventualnu kinesku invaziju. Prema riječima admirala Leeja Hsi-Minga, bivšeg načelnika tajvanske mornarice i zamjenika ministra obrane, prvi dan hipotetičke kineske invazije mogao bi uključivati kibernetičke napade i projektile velikog dometa koji bi pogodili ciljeve na cijelom otoku, uključujući Taipei, paralizirajući tajvanske zračne snage i mornaricu. To je dramatičan scenarij za koji Lee kaže kako Tajvan ima male šanse spriječiti ga. Ali to je samo prvi korak.
"Ne možemo parirati raketnom napadu dugog dometa, ali za uspostavu političke kontrole oni bi morali poslati kopnene trupe", kaže.
U tom slučaju, kaže Lee, Tajvan se može othrvati ili, u najboljem slučaju, biti toliko pripremljen da odbije napad. No, kad bi se dogodila invazija, vojska bi bila previše zauzeta borbenim zadacima pa je stoga ključno stanovništvo koje zna reagirati u kriznim situacijama te obučeno za pružanje prve pomoći.
Ukinuli vojni rok, uveli ljetne kampove
"Nakon što vojska prva odgovori na napad potrebno nam je stanovništvo spremno i sposobno pružiti osnovnu pomoć i sebi i svojim zajednicama kako se ne bi raspale već nakon prvog udara. To je ključno u svakoj kriznoj situaciji, osobito u ratu", kaže Wu.
On također smatra da je potrebno poboljšati sustav skloništa od zračnih napada, budući da su to trenutno podzemne garaže bez dodatne infrastrukture.
Većina Tajvanaca već je prošla osnovnu vojnu obuku budući da je ondje desetljećima vojni rok bio obavezan. No, s uvođenjem profesionalne vojske, vojni rok je sveden na četveromjesečni osnovni tečaj koji se ondje posprdno naziva "ljetnim kampiranjem". Unatoč povećanju vojnog budžeta, za tajvansku vojsku govori se da je disfunkcionalna i "u krizi" .
'Ne znam što moram raditi ako izbije rat'
Tajvanac Chen, koji je prošao spomenutu četveromjesečnu obuku, za Guardian je rekao kako "ne zna što bi morao raditi ako izbije rat". Kazao je kako su na tim vježbama koristili zastarjelo oružje, a nije bilo ni tečaja prve pomoći.
"Zanimaju me vojne strategije i gerilski rat, Kada bi postojala obuka za takvo što, sam bih je platio", kaže Chen.
Wu, pak, kaže da su tečajevi koje on organizira namijenjeni svima, ali pandemija je spriječila njihovo redovno održavanje.
"Bez stanovništva, koje ima volju boriti se i pružiti otpor, vojnici na prvoj crti bojišnice bili bi prepušteni sami sebi", upozorava.
