ANALIZA POSLJEDNJIH PUTINOVIH POTEZA: ‘Vrijeme je da Trump odgovori. Rusija je već otišla predaleko’
SAD je nedavno u nemirnu južnu pokrajinu Helmand poslao 300 marinaca. Inače, američke postrojbe su se iz Helmanda bile povukle prije tri godine. Ovi vojnici bi u Helmandu trebali pomoći u borbi protiv pobunjenika prije svega kao instruktori za obuku afganistanske vojske, piše Deutsche Welle.
U prijelaznom razdoblju između završetka Obaminog i početka Trumpovog mandata američka strategija za Afganistan je bila nejasna. Taj vakuum je Moskva pokušala iskoristiti za vlastite inicijative. Na nekoliko regionalnih konferencija o Afganistanu na kojima su sudjelovale zemlje poput Pakistana, Indije i Kine, Moskva se pokušala pozicionirati kao mirovni posrednik.
'Uključivanje talibana u mirovni proces'
Rusija namjerava provesti ono što je SAD odavno bezuspješno pokušavao: uključivanje talibana u mirovni proces. Zauzvrat se Moskva zalaže da ublažavanje međunarodnih sankcija vođama talibana ako budu spremni na suradnju.
Amerikanci su po prirodi sumnjičavi kada je riječ o ruskim potezima u Afganistanu. Američki ministar obrane James Mattis je krajem travnja prilikom nenajavljenog posjeta Kabulu izrazio "duboku zabrinutost" zbog izvještaja o ruskim isporukama oružja talibanima. Konkretniji je bio neimenovani pripadnik američke vojske koji je za novinsku agenciju AP rekao da Rusija talibanima u pokrajinama Helmand, Kandahar i Urusgan dostavlja strojnice i lako oružje. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov je te optužbe odbacio kao neosnovane.
Pitanje je: što se krije iza navodne ruske isporuke oružja talibanima? Seth Jones je direktor Centra za sigurnosnu i obrambenu politiku koji djeluje u okviru "RAND Corporation" i koji surađuje s Pentagonom. On je u izjavi za DW rekao kako je siguran da su izjave suradnika obrambenih resora utemeljene na pouzdanim informacijama.
"Takve izjave, posebno ako dolaze od visokih predstavnika vlade, moraju biti provjerene od strane tajnih službi koje koriste sve izvore koje imaju na raspolaganju", izjavio je Jones za DW.
S druge strane, ovaj stručnjak upozorava da je Rusija prebrzo identificirana kao značajni isporučitelj oružja talibanima.
"Talibani dobivaju oružje i druge vrste pomoći iz cijelog niza drugih izvora, državnih i nedržavnih. U tom kontekstu je ruska podrška, bilo da je riječ o ubojitom oružju ili neka druga, vrlo ograničena“, rekao je.
Jones dodaje da bi bio iznenađen ako bi Rusija talibanima isporučivala više teškog nego lakog naoružanja:
„Na temelju povijesnog iskustva isporuka efikasnog oružja kao što su rakete zemlja-zrak takvim skupinama bilo bi zadavanje autogola u Afganistanu. Mislim da će svaki potencijalni isporučitelj dobro razmisliti o kvaliteti i kvantiteti isporuke oružja talibanima."
'Kakav učinak to ima na terorističke aktivnosti?'
Jedan od motiva za povećan ruski angažman u Afganistanu je i zabrinutost za sigurnosnu situaciju na jugu te zemlje, kaže Seth Jones i dodaje:
" Za Rusiju je važno to što u Afganistanu i regiji djeluje više militantnih skupina. U Moskvi se pažljivo prati angažman Amerikanaca i postavlja se pitanje kakav učinak to ima na terorističke aktivnosti i stabilnost na ruskom južnom krilu."
Pojavljivanje Islamske države u Afganistanu 2014. godine je u Moskvi izazvalo strah od mogućih terorističkih aktivnosti i na ruskim južnim granicama. Zbog uspjeha talibana u čišćenju juga Afganistana od pripadnika ISIS-a i njihove uporne borba protiv ISIS-a u drugim dijelovima zemlje, talibani su za Moskvu potencijalni saveznici, smatra Seth Jones:
"Talibani su proširili nadzor nad ruralnim područjima. Moguća ruska ideja je da dugoročno gledano suradnja s njima neće štetiti ako SAD, NATO i afganistanska vlada ne uspiju stabilizirati zemlju."
To je dakle dugoročno razmišljanje. Za početak se Rusija pokušava predstaviti kao pošteni posrednik, ali kada je o Kabulu riječ, očito nije baš uvjerljiva.
"Velika greška je raditi razliku između dobrih i loših terorista", izjavio je nedavno blizak savjetnik afganistanskog predsjednika Ghanija.
