Dok se mi još prepucavamo tko će nam voditi kurikularnu reformu, finski edukacijski stručnjaci provode revoluciju u svom školskom sustavu - iz kurikuluma žele izbaciti školske predmete.
Točnije, to znači da službeno, više ne bi bilo satova fizike, matematike, književnosti, povijesti ili zemljopisa, piše Školski portal.
Šefica Odjela za obrazovanje u Helsinkiju Marjo Kyllonen objasnila je promjene:
"Postoje škole koje poučavaju na tradicionalan način, koji je bio svrhovit na početku 1900-tih, ali potrebe više nisu iste, mi trebamo nešto prikladno za 21. stoljeće", izjavila je.
Umjesto individualnih predmeta, učenici će interdisciplinarno učiti o događajima i fenomenima. Na primjer, Drugi svjetski rat bit će istražen iz perspektive povijesti, zemljopisa i matematike, a slušanjem tečaja „Rad u kafiću“ učenici će učiti o engleskom jeziku, ekonomiji i komunikacijskim vještinama.
Taj će se sustav primijenjivati na starijim učenicima, onima od 16 godine na dalje, a srednjoškolci bi trebali sami izabrati koji fenomen, događaj ili temu žele proučavati, imajući na umu svoje ambicije za budućnost i svoje sposobnosti. Tako ni jedan učenik neće morati proći cijeli kurikulum iz fizike ili kemije istovremeno se pitajući zašto on to mora znati.
Tradicionalni format komunikacije između učitelja i učenika također će se izmijeniti. Učenici neće više sjediti iza školskih stolova i tjeskobno čekati prozivanje da odgovore na neko pitanje. Umjesto toga, surađivat će u malim grupama i raspravljati o problemima.
Finski edukacijski sustav potiče kolektivni rad, što je razlog zbog kojeg će promjene utjecati i na učitelje, piše Školski portal.
Školske reforme zahtijevat će dobru suradnju učitelja različitih predmeta. Oko 70 posto učitelja u Helsinkiju već je prošlo pripremni rad u skladu s novim sustavom za prezentiranje informacija i, kao rezultat toga, oni će dobiti i veće plaće.
Očekuje se da će promjene biti završene do 2020. godine.
