zbog rata u ukrajini /

Svijetu prijete glad, nemiri i migracije. U Egiptu država otkupljuje žetvu, tko odbije može i u zatvor

Image
Foto: Damir Špehar/Pixsell

Svijet ovakvu nestašicu nije imao od Drugog svjetskog rata i to zbog blokiranog ili otežanog izvozva žitarica iz Ukrajine. Humanitarnu pomoć trebat će mnoge zemlje Bliskog istoga i Afrike

4.6.2022.
12:09
Damir Špehar/Pixsell
VOYO logo

Novčane kazne, čak i zatvor, prijete ovih dana egipatskim ratarima, nakon što se tamošnja vlada odlučila na prisilni državni otkup lokalne žetve.

Zbog ruske invazije na Ukrajinu u crnomorskim je lukama, uslijed infrastrukturnih izazova i blokade, uključujući Mariupolj, ostalo “zatočeno” više od 22 milijuna tona ukrajinske pšenice, a ta se država, koja je 80 posto svojih potreba zadovoljavala uvozom iz Ukrajine i Rusije, suočava s noćnom morom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Egipatska vlada subvencionira, naime, i kruh za više od 70 milijuna od ukupno oko 103 milijuna stanovnika. Poljoprivrednici državi moraju isporučiti najmanje 60 posto svog uroda, a nakon što ispune tu kvotu, moraju tražiti posebne dozvole za prodaju na tržištu, na kojem zbog 60-ak dolara više po toni od onoga što nudi država, cvjeta i ilegalna trgovina. A Egipat nije izolirani slučaj.

Rusija i Ukrajina zajedno čine više od 25 posto svjetskog izvoza pšenice, gotovo 20 posto izvoza kukuruza i 80 posto izvoza suncokretovog ulja. Ukrajina je najveći svjetski proizvođač suncokreta, ali i krumpira, šesti proizvođač kukuruza i ječma, sedmi proizvođač pšenice i uljane repice te deveti u proizvodnji soje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
HRANA KAO ORUŽJE /

Zbog rata u Ukrajini svijet strahuje od gladi - Vučić se hvali: s Putinom dogovorio deset puta jeftiniji plin

Image
HRANA KAO ORUŽJE /

Zbog rata u Ukrajini svijet strahuje od gladi - Vučić se hvali: s Putinom dogovorio deset puta jeftiniji plin

No iako se na njezinu pšenicu, kukuruz, ječam i raž oslanja veći dio Europe, poremećaji u opskrbi ne pogađaju samo Europsku uniju. “Žitnica Europe”, kako joj tepaju, danas zapravo više od 40 posto izvoza pšenice i kukuruza plasira na Bliski istok i u Afriku te je opravdana zabrinutost da bi daljnje nestašice hrane i povećanje cijena mogli izazvati i društvene nemire na pojedinim osjetljivim područjima, kao primjerice u Libanonu, koji polovicu svojih potreba za žitaricama osigurava iz Ukrajine, te glad još najmanje 50 milijuna ljudi, piše novinarka Večernjeg lista Jolanda Rak Šajn.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
fnc 20
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo