Usprkos želji zaustavljanja rata u Ukrajini i barem načelnoj spremnosti sad čak i Moskve, to neće značiti da će sve strane u tim mogućim pregovorima barem pokušati ostvariti vlastite ciljeve. No oni su vrlo različiti i pitanje je jedino, tko će biti prisiljen učiniti ustupke, piše Deutsche Welle.
Rusija
Odmah nakon sastanka predstavnika SAD i Ukrajine u Saudijskoj Arabiji i najava kako bi se ipak moglo dogovoriti primirje, oglasio se Putinov savjetnik Juri Ušakov s poznatim stavovima Kremlja: nekakav prijedlog o primirju je "preuranjen", a svako mirovno rješenje mora uzeti u obzir "legitimne interese Rusije" i ne smije služiti tek kao "predah za Ukrajinu".
No vladar Kremlja je brzo shvatio kako takvim jasnim izjavama Trumpu praktično ne ostavlja druge mogućnosti nego nastaviti pomagati Ukrajini, tako da je Vladimir Putin zapravo rekao isto, ali zavijeno u diplomatski rječnik: "Slažemo se s prijedlogom da se prekinu borbene aktivnosti", rekao je Putin nakon što se zahvalio američkom predsjedniku za mirovnu inicijativu, ali i dodao kako Rusija „smatra kako bi ovaj prekid trebao biti takav da vodi dugoročnom miru i da ukloni uzroke sukoba."
A upravo se o „uzroku sukoba" tu i radi, smatraju poznavatelji prilika: Moskva želi potisnuti NATO iz Istočne Europe i povećati svoj utjecaj u Ukrajini. "Ne vjerujem da je realno da će Rusija pristati na bilo kakav sporazum u kojem Ukrajina ostaje suverena i neovisna", rekao je stručnjak za Rusiju Janis Kluge iz Zaklade za znanost i politiku (SWP) u New York Timesu. Ukazao je i kako Moskva uvijek iznova zahtijeva nove izbore u Ukrajini.
Isto tako su poznati i uvjeti Moskve za bilo kakve pregovore: ne dolazi u obzir da na liniju razgraničenja dođu strane jedinice koje bi nadzirale prekid neprijateljstva, a i članstvo u NATO-u bi za Moskvu bila „katastrofa“ – to piše čak i u udžbeniku povijesti za učenike u Rusiji. Što se članstva Ukrajine u EU tiče, čulo se kako bi tu Rusija izgleda bila spremna na ustupak već i iz vlastitih interesa, ali u svakom slučaju bez područja koje je osvojila ruska vojska. Naprotiv: Putin je krajem veljače ponudio Trumpu vlastiti sporazum o iskorištavanju sirovina u okupiranim područjima. Rusija je spremna „surađivati s inozemnim partnerima, uključujući Amerikance, u novim regijama“, izjavio je Putin u televizijskom intervjuu.
U Moskvi postoji veliki interes za ukidanje sankcija koje je Zapad nametnuo od početka ruske invazije na Ukrajinu: ratna industrija je doduše povoljno utjecala i na gospodarski rast i na zaposlenost, ali to je došlo do svojih granica i već u dogledno doba prijeti recesija i inflacija.
Sjedinjene Američke Države
Američki predsjednik Donald Trump bi se rado okitio titulom velikog mirotvorca. Iako nije uspio ispuniti svoje predizborno obećanje da će okončati rat u Ukrajini „unutar 24 sata nakon preuzimanja dužnosti“, uspio je povećati pritisak i na Kijev i na Moskvu.
Američki ministar vanjskih poslova Marco Rubio izjavio je na sastanku ministara vanjskih poslova G7 u kanadskom Charlevoixu da bi bilo „savršeno“ ako bi s tog sastanka otišla poruka da su „Sjedinjene Države učinile nešto dobro za svijet.“
Mir bi Trumpu također omogućio smanjiti troškove za vojnu i humanitarnu pomoć Ukrajini. Dobro je poznata njegova nesklonost Europi koja se manifestira time da uvijek iznova najavljuje „rezanje“ NATO-a i tjeranje europskih zemalja na povećanje izdatak za obranu – po mogućnosti američkim oružjem.
Tu je i interes SAD za sirovine na području Ukrajine. Tamo je značajno nalazište i fosilnog goriva, ali i važne rudače. Međutim, nakon incidenta u Bijeloj kući koncem veljače ipak nije potpisan sporazum između Ukrajine i SAD-a, ali ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je ipak sad spreman potpisati taj sporazum.
Stručnjaci strahuju prije svega od nestrpljivosti Trumpa što prije pohvaliti se nekakvim rezultatima: to jedino može značiti dalekosežne ustupke Putinu.
Europska unija
Rat u Ukrajini i već sama mogućnost vojnom silom pomicati granice je nešto neprihvatljivo za Stari kontinent koji je doživio i previše takvih teritorijalnih pretenzija, a i Rusija ne bi trebala stati tek u Ukrajini. To je izazvalo drastično povećanje vojnog proračuna niza članica EU-a, a desetljećima neutralne zemlje poput Finske i Švedske pridružile su se NATO-u.
Većina država članica EU također se pridružila ekonomskim sankcijama EU protiv Rusije. „Moramo ojačati poziciju Ukrajine. Sankcije su sredstvo pritiska", izjavila je visoka predstavnica EU za vanjske poslove Kaja Kallas.
Bruxelles također želi obuzdati utjecaj Rusije u Europi i stoga Ukrajini nudi perspektivu članstva u EU. Zemlja je od lipnja 2022. kandidat za članstvo u EU.
Među zemljama koje simpatiziraju ili surađuju s Moskvom su, između ostalih, kandidat za članstvo u EU Srbija, kao i članice EU Mađarska i Slovačka. U Rumunjskoj je krajnje desničarski kandidat za predsjednika Calin Georgescu dobio podršku Moskve - no nedavno ga je rumunjski Ustavni sud isključio iz izbornog procesa.
Ukrajina
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je morao prihvatiti činjenicu kako si njegova zemlja jednostavno ne može priuštiti svađu sa Sjedinjenim Državama. Službena pozicija Kijeva je donedavno bila „ne razgovarati s Putinom“ i „osloboditi sve teritorije koje je okupirala Rusija, uključujući Krim i istočnu Ukrajinu“ što su čak i prijatelji Ukrajine u Europi smatrali malo vjerojatnim.
Sad Kijev smatra uspjehom što su nakon skandala u Bijeloj kući ponovno počela teći američka vojna pomoć i razmjena obavještajnih informacija. U slučaju mogućeg sporazuma također se ponovno otvara perspektiva mogućih jamstava za sigurnost te države.
Iako je i Kijevu jasno kako primirje sigurno ne bi uključivalo povratak ne samo Krima, nego vjerojatno i dobrog dijela okupiranih područja, Ukrajina bi tu mogla imati dugoročnu računicu. I na Krimu su mnogi razočarani što im kao građanima Rusije nipošto nije bolje nego prije, a gospodarski napredak kao članica Unije bi u neko doba i istok Ukrajine mogla navesti na dvojbu – možda tek kad ni Putina više ne bi bilo, je li im baš doista bolje kao dio Rusije. Istodobno, Kijev se nada tako dobiti trajnu međunarodnu podršku kako bi ojačao svoju poziciju i osigurao da se nastavi pritisak na Rusiju.
POGLEDAJTE VIDEO Putin se vratio s prve linije pa odgovorio Trumpu i nabrojao uvjete za primirje
