Već je poznato da je Švedska zauzela drastično drugačiji, pomalo i liberalni stav od ostatka Europe, pa i svijeta, oko toga kako se boriti protiv pandemije koronavirusa. Uz blage restrikcije, žive više-manje normalnim životom, dok s druge strane vlasti upozoravaju kako će broj preminulih od zaraze biti velik, ali i kako je uvođenje totalne karantene puno štetnije po njihovo društvo. Za ilustraciju, Švedska je do 9. travnja imala 9141 zaraženih i 793 umrlih, a broji 10,2 milijuna stanovnika.
"Da, mi smo zauzeli drukčiju taktiku i u tome podržavam našu vladu. Trenutno nitko u svijetu nema točne smjernice kako se boriti protiv ove bolesti. Švedska strategija ne govori da je virus slab i da ga podcjenjujemo, naprotiv svjesni smo situacije, ali nema dokaza da će stroga karantena koju je recimo uvela vaša Hrvatska biti bolja od ovog našeg modela. Tek ćemo nakon šest mjeseci moći podvući crtu i reći čiji je pristup bio bolji. Također, mentalitet Šveđana, da se netko sada ne uvrijedi, malo je drukčiji od, recimo to tako, ležernijih ljudi s Mediterana. Nama ne trebaju naredbe i policijski sat da bi poslušali preporuke zdravstvenih vlasti. Ako nam se kaže ne družite se jer tako ugrožavate druge ljude, e onda se nećemo ni družiti jer smo uviđavni i ne želimo da se netko radi našeg komoditeta zarazi", u telefonskom intervjuu za Slobodnu Dalmaciju je pojasnio švedski neurolog i anesteziolog Claes Hultling.
Izoliranje pojedinaca, a ne države
Mlađa populacija i dalje ispunjava ulice švedskih gradova, dok stariji uglavnom ostaju kod kuće. No, procijenjeno je da je rizik od prenošenja zaraze mali, jer mladi Šveđani, za razliku od Hrvata, već s 18 godina napuštaju roditeljski dom, a osim toga, Švedska već desetljećima ima razrađen sustav pomoći u kući, kojim se starijim osobama osiguravaju namirnice i lijekovi. I druge njihove životne navike su drugačije, što je i utjecalo na donošenje labavih mjera.
"Već nakon prvog tjedna ožujka su donesene preporuke o radu kod kuće. Srednje škole i fakulteti se odvijaju on-line dok se vrtići i osnovne škole otvorene radi pragmatičnog rješenja problema. Naime, djeca imaju malu šansu za oboljeti, a njihovi roditelji trebaju raditi. I ovdje na postoji 'baka-dida-servis'. Bake i djedovi ne žive s djecom i unučadi, tako da je mali rizik prijenosa Covida-19 tim putem. Ako pak starijim osobama treba pomoć to je sve jako dobro organizirano i prije ove krize, imaju patronažne sestre, općine imaju razvijenu mrežu pomoći bolesnima i nemoćnima. Već u startu se ukinulo da treba potvrda bolovanja prvih 14 dana, dovoljno je, ako imate i blage simptome, javiti na posao da ste bolesni. Time se smanjuje rizik okupljanja po čekaonicama u domovima zdravlja. Autobusi ne otvaraju prednja vrata i ne može se sjesti u prvim redovima jer se štite vozači, stariji od 70 pokucaju na vrata ljekarne i posluži ih se vani, te se hrana i lijekovi mogu naručiti on-line", pojasnio je kako to izgleda u Švedskoj splitski liječnik, specijalist fizikalne medicine i rehabilitacije Ivan Sunara.
Njegov švedski kolega kritičan je prema strogim mjerama zaštite od širenja pandemije te objašnjava zašto su se odlučili na drugačiji model zaštite.
"Ne možete uništiti cijelu ekonomiju, zatvoriti sve u kuće, a niste sigurni kako će ta mjera zaista utjecati na epidemiju. Mjera totalne blokade, sigurno je, može uništiti ekonomiju i živote građana, te nas pogoditi i gore od virusa. Totalna karantena, vidimo u primjeru nekih zemalja, djeluje, ali pod koju cijenu i do kada bi se trebalo držati takve taktike? Naša strategija je da se maksimalno smanje kontakti, posebice stariji ljudi i oni s kroničnim bolestima. Sve osobe koje su zaražene, te svi njihovi kontakti se 'love', sustav je tako postavljen da se zaista izoliraju obitelji i prijatelji zaraženih, a ne cijela država. To za sada djeluje jer Šveđani neće, ako su u samoizolaciji, izlaziti vani i ugrožavati druge", rekao je Hultling.
Nije ga strah, ali mu nije ni svejedno
Priznao je kako ga nije strah, ali mu nije ni svejedno. U svojih 40 godina rada, kaže, nikad nije vidio kontejnere s hladnjačama u kojima će biti smještena tijela preminulih. Ipak, ne odustaje od svojih, pa i općenito švedskih stavova te tvrdi da bi izolacija dugoročno bila pogubna, no priznaje kako njihov model možda ne bi djelovao u drugim zemljama. Potom se osvrnuo na SAD i Kinu, ekstrem i izvorište pandemije.
"Kaos je neminovan ako izaberete predsjednika koji je kao Trump. Ne znam što su Amerikanci očekivali da će dobiti s njim u ovoj krizi. Barata s poluinformacijama, teorijama zavjera, to nije čovjek koji može voditi tako važnu i veliku zemlju u doba ove krize. Umjesto da su Amerikanci predvodnici u borbi protiv korone, oni zaostaju, ne snalaze se, te ne postaju dio rješenja nego problema. Ova kriza će resetirati društvo i nadam se da će svi izvući pouku od ovoga. U Americi se događa pravi paradoks - najmoćnija su svjetska sila, ali nemaju dovoljno respiratora, ECMO uređaja, maski, zaštitne opreme, lijekova... Ukratko - nemaju javno zdravstvo. Nemaju čak mehaničku ventilaciju ni za one koji imaju zdravstveno osiguranje, a gdje su tek oni koji nemaju nikakvog osiguranja. Strah me i pomisliti što će biti s tim ljudima.
Kinezi su suzbili epidemiju, koristili su drastične mjere. Ali mene brine nešto drugo, a to su njihove otvorene tržnice. Svjetska zdravstvena organizacija im se ne želi zamjeriti i sugerirati da se zatvore ti rizični objekti jer Kina daje velik novac toj organizaciji. Iako još nije potvrđen definitivni put virusa, te s koje je životinje prešao na čovjeka, očito je da nismo ništa naučili iz epidemije opasnog SARS-a, također jednog iz obitelji korona virusa, a kojeg su na ljude prenijeli šišmiši. A ti živi šišmiši se drže u kavezima, uriniraju i izbacuju izmet na sred kineskih tržnica na kojima se u groznim i nehigijenskim uvjetima nalaze i još brojne druge domaće i divlje životinje, te kojima se kreću stotine tisuća ljudi. To je idealan rezervoar za koronaviruse i druge zoonoze, te nove bolesti. U prilog tome ide i istraživanje iz 2007. američkog Društva za mikrobiologiju u kojem je stalo jasno upozorenje da su tržnice iz Kine tempirana bomba s obzirom na kulturu konzumiranja egzotičnih vrsta, poput šišmiša. Da je Svjetska zdravstvena organizacija ovo upozorenje shvatila ozbiljno do ovoga danas možda i ne bi došlo", komentirao je Hultling.
Medicina utemeljena na dokazima
Zaključio je kako Švedska ima odlične kapacitete intenzivne njege te dovoljan broj respiratora i lijekova koje koriste. Na kraju se još jednom osvrnuo na to zašto su "totalno drukčiji od drugih".
"Nama su najvažniji dokazi u medicini. I čim se nešto dokaže da pomaže mi to odmah usvajamo, kupujemo. Ne povodimo se za mišljenjem pojedinaca i njihovim osobnim iskustvima i procjenama, nama je jedini put znanost i termin poznat u svijetu kao EBM - ‘Evidence-based medicine’ (medicina utemeljena na dokazima). Sada smo svi u problemu jer se nije slušala znanost", zaključio je doktor Claes Hultling.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
