Prema švedskom institutu za međunarodna mirovna istraživanja SIPRI naoružanje europskih država znatno se povećalo, piše DW.
Peter Wezeman iz Instituta rekao je za DW da se i "uloga Sjedinjenih Američkih država kao globalnog isporučitelja oružja također jasno povećala".
U razdoblju od 2018 do 2022. Europske su države nabavile 47 posto više oružja nego četiri godine prije, a europske države koje su članice NATO-a uvoz su povećale za 65 posto.
Prema podacima o naoružanju cijeli je svijet svoje izdatke za oružje povećao za pet posto, iako su na nekim kontinentima zabilježeni padovi. Izvještaj SIPRI obuhvaća podatke samo o izvezenom oružju. Objavljeni podaci ne sadrže informacije o nabavi oružja američke vojske od domaćih proizvođača.
Kao glavni razlog skoka u naoružanju u Europi je rat u Ukrajini. Prema SIPRI-u Ukrajina je treća u svijetu po nabavi oružja. Švedski institut u svojem izvještaju analizira sve "transfere naoružanja" pod koje svrstava kupovinu, ali i besplatnu vojnu pomoć koja se dostavlja Ukrajini.
Iako je uveliko vojno pomogao i nastavlja pomagati Ukrajini, SAD je veću vrijednost oružja poslao u Kuvajt, Saudijsku Arabiju, Katar i Japan. Te su zemlje kupile američko najmodernije oružje, dok u Ukrajinu pristiže oružje iz SAD-a čije ja vrijednost manja.
Pet vodećih izvoznika oružja nije se promijenio. Na prvom je mjestu SAD, a slijede ju Rusija, Francuska, Kina i Njemačka. Prema SIPRI-u SAD je u četverogodišnjem razdoblju od 2018 do 2022 godine izvoz oružja povećao za 14 posto te je zaslužan za 40 posto globalnog izvoza oružja. Francuska je svoju prodaju oružja povećala za 44 posto.
"Francuska jako potiče svoju namjensku industriju i time u posljednjem desetljeću postiže velike uspjehe", rekao je Wezeman objašnjavajući da je za rast francuske industrije postoje i strukturni razlozi. Osim toga, velika promjena postotka naoružanja prema Institutu i nije tako neuobičajena jer su za takav rast izvoze dovoljno jedna ili dvije velike skupe narudžbe oružja.
Dok izvoz oružja kod nekih država raste, kod drugih pada. U Njemačkoj je izvoz pao za 35 posto, a u Kini za 23. "Kini nije uspjelo prodrijeti se na neka velika tržišta, a u nekim slučajevima to ima jasne političke razloge", rekli su iz Instituta.
Najveći pad uvoza od 40 posto bilježi Afrika. "Tamošnje zemlje ne mogu si priuštiti mnogo naoružanja visoke tehnologije, zato vrijednost transfera oružja nije tolika koliko bi se pomislilo po broju konflikata", objasnio je Wezeman za afričke država koje zapravo nisu u direktnoj vezi s brojem oružanih sukoba. Istraživači primjećuju da je Rusija pretekla Kinu kao glavni dobavljač podsaharske Afrike, što je posebno vidljivo poslije državnih udara u Maliju. Turska također nabavlja bitno manje oružja od SAD-a.
Švedski je Institut analizirao i narudžbe skupog oružja u koje spadaju vojni zrakoplovi, ratni brodovi, nosači zrakoplova i podmornica koje tek slijede.
Prema analizi SIPRI-a SAD i dalje ostaje najveći izvoznik. Francuska također bilježi velik broj narudžaba, a Njemačka zaprima narudžbe brodova. Analiza narudžbi iz Rusije bilježi mali postotak jer zemlji treba oružje zbog rata.
