Švedska vlada planira idući tjedan poslati zahtjev za članstvom u NATO-u, nakon susjedne Finske, objavio je u četvrtak švedski dnevnik Expressen.
Švedski parlament raspravljat će u ponedjeljak o sigurnosnoj situaciji i premijerka Magdalena Andersson sazvat će posebni sastanak kabineta na kojem će biti donesena formalna odluka o podnošenju zahtjeva, navodi list, pozivajući se na neimenovane izvore, po kojima će zahtjev poslati odmah nakon toga, ako se ne dogodi nešto neočekivano.
Bi li tražio da odluči Ustavni sud?
Nešto "neočekivano", sa suprotne strane Europe, ne bi bilo niti tako neočekivano, ako bi predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović doista uspio u svojoj najavljenoj blokadi primanja u NATO Švedske i Finske.
Večernji list objavio je danas analizu svoje novinarske Sandre Veljković koja polazi od toga da će odluku o primanju Švedske i Finske članice NATO-a donositi na razini veleposlanika, a ne predsjednika vlada ili predsjednika država. Međutim, piše, Milanoviću i pored toga ostaje mogući otvoreni prostor za miniranje primanja novih članica, premda je jasno da bi time došao na još gori glas diljem Zapada.
Instrukcije veleposlanicima u našoj zemlji, naime i logično, šalje Ministarstvo vanjskih poslova. Ali, kako u Ustavu stoji da su premijer i predsjednik sukreatori vanjske politike, već tu se može zamisliti da bi netko poput Milanovića možda mogao vidjeti prostor da zatraži tumačenje Ustava i svojih ovlasti u ovoj situaciji.
Inače nije nepoznat slučaj u međunarodnoj politici da neke zemlje naprosto povuku svog predstavnika s glasanja kad se različiti dijelovi vlasti, kao sad Vlada naspram predsjednika Republike ne mogu dogovoriti o nekom glasanju u nekom međunarodnom tijelu (npr. UN).
Milanovića odavno vide uz bok Orbanu
Ovdje je to teško zamislivo zato što je riječ o stvari od prevelikog značaja, a i Andrej Plenković i Milanović jako su nabrušeni jedan na drugoga da bi se složili oko toga.
A što ako veleposlanik Republike Hrvatske pri NATO-u Mario Nobilo od Ministarstva vanjskih poslova, odnosno od Vlade, zapravo od premijera Plenkovića dobije jednu uputu, odnosno da glasa za Švedsku i Finsku u NATO-u, a od predsjednika Milanovića sasvim suprotnu, da blokira proces? To je, uostalom, Milanović najavio.
U tom slučaju, analizira dalje Večernji list, Ministarstvo vanjskih poslova moglo bi unaprijed poslati tzv. deponirano mišljenje po tom pitanju. Prevedeno, na taj način bio Milanoviću izbili iz ruke uopće ikakvu mogućnost da krene zivkati Marija Nobila i tražiti blokadu.
To sve skupa značilo bi da predsjednik Republike nema baš nikakvu mogućnost ostvariti svoju prijetnju kojom traži ustupke u odnosu na izborni zakon u Bosni i Hercegovini. Takvo povezivanje jednog s drugim diljem Europe i dalje partnere u NATO-u, pa i šire, prethodnih tjedana ostavilo je prvo u čudu, potom i u specifičnom raspoloženju prema Milanoviću.
Nakon što se na njega srušilo drvlje i kamenje, Milanović je do pola reterirao, rekao je da će blokirati Švedsku i Finsku "ako bude mogao", "ako to bude na toj razini". Zbog svojih ranijih izjava o Ukrajini, od toga da joj Rusija ne predstavlja opasnost, da je širenje NATO-a prijetnja Rusiji, sve prije napada Rusije na Ukrajinu, Milanović je jedini u EU-u uz Viktora Orbana dospio na neslužbenu "listu neprijatelja Ukrajine".
Više nije onako samouvjeren?
Slično Milanović sada nastupa u kontekstu Švedske i Finske koje bi/hoće tražiti ulazak u NATO kako bi se zaštitile od moguće prijetnje Vladimira Putina. Uopće, rat u Ukrajini i posljedice po nestabilnost u Europi, čak i globalno, smatra se desetljećima najgorom sigurnosnom prijetnjom na svijetu.
Tu se dolazi do konačnog, iako scenarija mršave vjerojatnosti koji bi Milanović mogao imati ako bi baš ustrajao u svome. Večernji list navodi protokole iz ugovora o osnivanju NATO-a, odnosno dio u kojem se navodi da predsjednik potpisuje deponirane izjave ili instrumente.
No, kako je Milanović još na samom početku svibnja ublažio samouvjerenu retoriku o svom "vetu ako se ne intervenira u izborni zakon u BiH", jer se u međuvremenu pretvorio u međunarodni politički skandal dana na Zapadu, pitanje je koliko bi imao hrabrosti zakoračiti na tako neistražen teren u ovakvom povijesnom i političkom trenutku s ovakvim ulozima. I to unatoč tome što je još nedavno prijetio da će proglasiti "izdajnicima" one koji glasaju za Švedsku i FInsku u NATO-u u ovim uvjetima.
A Švedska… U petak se očekuju zaključci revizije švedske sigurnosne politike, a vladajući socijaldemokrati još raspravljaju treba li je promijeniti i podržati apliciranje. Stranka bi odluku trebala donijeti u nedjelju.
Finski predsjednik Sauli Niinisto i premijerka Sanna Marin objavili su u četvrtak da Finska mora podnijeti zahtjev za članstvom u NATO-u "bez odgađanja", povećavši pritisak na Švedsku da učini isto. Finska je najbliži vojni saveznik Švedske i jedina druga nordijska zemlja koja nije članica NATO-a.
