Njemački Welt tako je objavio članak naslova 'Arapi financiraju islamiste na Balkanu' u kojem se navodi i primjer Kosova. Za to vrijeme zastupnici stranke Ljevice (Die Linke), kritiziraju njemačku vladu zbog njenog odnosa prema Kosovu. 'Pred očima KFOR-a, Kosovo se razvilo u islamistički teroristički centar u regiji. Skandalozno je to što su zahvaljujući prisustvu njemačkih vojnika saudijski propovjednici nasilja i mržnje neometano mogli postaviti ideološku osnovu za to. Od njemačke vlade se traži da više ne prikazuje uljepšanu situaciju na Kosovu i da ne ostavlja nejasnoće pred javnošću kada je riječ o konkretnim brojkama u vezi sa regrutiranjem ljudi za islamističke terorističke mreže kao što je IS i druge organizacije na području KFOR-a', poručila je zastupnica Ljevice Sevim Dağdelen.
Welt piše kako je prema saznanjima njemačke vlade turski konflikt između vladajuće stranke AKP i pokreta Fatulaha Gulena, prenosi se i na balkanske države Bosnu i Hercegovinu, Albaniju, Makedoniju i Kosovo. Točno je, drži Berlin, da je turska vlada poslije pokušaja puča iz srpnja 2016. s vladama spomenutih zemalja pojačano tematizirala aktivnosti pokreta Fatulaha Gulena.
I s Kosova i Albanije se bježi
Sevim Dağdelen je uvjerena da na Kosovu, gdje djeluje KFOR, turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan ima odriješene ruke za svoju neoosmansku imperijalnu politiku te da zajedno s time koristi mogućnost svog utjecaja na Kosovu i za političke čistke, piše Welt, a prenosi Deutche Welle.
Welt je objavio članak pod naslovom 'Kaos na Kosovu', u kojem piše: 'Gospodarstvo se oporavilo, ali taj uspjeh ugrožava politička kriza'. Dodaju i kako se u ljeto 2015. godine u Njemačkoj izbjeglička kriza približila vrhuncu te kako je uz Sirijce i Afganistance u zemlju došlo i puno ljudi s Kosova i Albanije koji su izgubili nadu da će se u njihovim zemljama nešto promijeniti. No, većina tih ljudi nije dobila azil, nisu mogli ostati te su se dobrovoljno vratili nazad. 'Za dvije godine koje su otad prošle, bar na Kosovu je nešto učinjeno', piše Welt.
'Ekonomski je u ovom periodu sve išlo dosta bolje, iako na niskom nivou. Vlada je dobro radila, a podržao ju je i pohvalio i Međunarodni monetarni fond. No, baš sada se zemlja survala u političku krizu – čime je ugroženo ono što je do sada postignuto. Vlada je srušena izglasavanjem nepovjerenja u parlamentu. Predsjednik države, Hashim Thaci, raspustio je parlament i otvorio put za održavanje novih izbora – do kojih će vjerojatno doći već sredinom lipnja. To izgleda kao normalna politička procedura. Međutim, iza toga su igre oko vlasti, korupcije i zaštite ratnih zločinaca', dodaje Welt.
Najveći gubitnik je premijer
'Žrtva svega je vrlo uspješan premijer Isa Mustafa, ekonomist s dugogodišnjim iskustvom kao ministar gospodarstva i financija, te bivši gradonačelnik Prištine. On je iz Demokratske lige (LDK) koja je zajedno s Demokratskom partijom (PDK) formirala koalicijsku vladu. Pri tome je PDK zapravo veća i financijski jača stranka. Ona je proizašla iz Oslobodilačke vojske Kosova (UČK), a sadašnji predsjednik Hashim Thaci dugo je bio njen predsjednik. Mnoge ličnosti PDK su pod sumnjom da su preko mafijaških veza i resursa zemlje velik dio gospodarstva stavile pod svoju kontrolu. No, Specijalni tribunal u Hagu vodi istragu protiv različitih osoba iz njihovih redova', piše Welt.
'Ako bi PDK poslije izbora bila ojačana i stala na čelo nove vlade, mogla bi stati u zaštitu tih ljudi. Izgleda da je to bila kalkulacija kada je PDK također glasala za svrgavanje vlastite vlade. No, te političke igre se igraju preko leđa građana koji su se mogli veseliti određenim poboljšanjima ekonomske situacije otkako je Mustafa 2014. postao premijer', piše između ostalog Welt.
