Prema onom što je izrekao ruski ministar vanjskih poslova nakon posjete BiH, Rusija se protivi pokušajima Zapada da je eliminira s Balkana u rješavanju više prijepora poput Makedonije, Crne Gore, srpsko-kosovskog rješenja ili izmjene Daytonskog mirovnog sporazuma za Bosnu i Hercegovinu, tvrdeći da bi to moglo rezultirati sukobima.
U studiju smo razgovarali s našim Zoltanom Kabokom koji je pratio dolazak jednog od ključnih igrača vanjske politike Kremlja u BiH.
Zoltane, što stoji iza ovog posjeta i što Rusija planira u ovom dijelu Europe?
Rusija planira dvije ključne stvari, održati političku nazočnost i produbiti ono što je za njih zapravo puno važnije, a možda se krije iza cijelog posjeta, a to je investicijski i energetski utjecaj. 30 godina SAD i Zapad svojom copy-paste liberalnom demokracijom pokušavaju stabilizirati ovaj prostor, ali kad pogledamo što su napravili, taj rezultat baš nije polučio neke rezultate. Rusija je pak 2013. ozbiljno ušla u bankarski sustav sa Sberbankom, 2007. je Republika Srpska prodala kompletnu svoju naftnu industriju, Srbija je 2008. prodala svoj NIS, točnije njegovih 51 posto. Na taj način je u energetskom koridoru zatvorila taj svoj prostor. S druge strane, treba reći da povremeno raznim političkim akcijama, poput državnog udara u Crnoj Gori, kao i ovime što se sad događa u Makedoniji, Rusija potvrđuje da je tu. Sergej Lavrov je to dao do znanja i Europi i SAD-u - 'Mi smo ovdje'.
Za SAD Dodik potkopava Dayton, a za Rusiju je on produžena ruka, i sad je stigao ovaj posjet. Zašto ovo nadmudrivanje Zapada preko BiH?
BiH je jedno trusno područje, disfunkcionalna država u kojoj je '95 uspostavljen mir, država se ne može razvijati onako kako bi trebala. 50 posto ludi u BIH živi na granici siromaštva, a 27 posto ispod te granice. Ona je jedna od rijetkih država koja ima praktički 15 vlada, 170 ministara, 69 ukupnog proračuna federacije ide na plaće. Sve je jedna priča koja s malo retorike može uzburkati strasti, a ne smijemo zaboraviti ni da je u BiH sad izborno vrijeme.
Lavrov spominje moguće sukobe, je li to neka vrsta prijetnje?
Lavrov je jedan vrlo iskusan diplomat, 68 godina ima, od 70-ih godina prošlog stoljeća je u ministarstvu vanjskih poslova. Od 2004. je šef ruske diplomacije, govori četiri svjetska jezika. Sve što on kaže i učini ide tragom onoga što sam već rekao, ruska poruka je takva kakva je, a svaku njegovu gestu treba analizirati da bi se shvatila cjelokupna poruka.
Lavrov je u BiH, Putin stiže u Beograd, treba li ga uskoro možda očekivati i u Hrvatskoj?
Rusi ništa ne rade slučajno, sve je smišljeno i isplanirano i za sve postoji debeli razlog. Svaka poruka je demonstracija nekakve ruske moći, pa u tom pravcu treba promatrati i mogući dolazak Putina u RH. Kad će postojati pravi razlog, kao što je rekao i Lavrov, Putin će doći u Hrvatsku.