U napadu bombaša samoubojice u samom centru Istanbula poginulo je 10 ljudi, a 15 je ranjeno. Među njima je čak devetero Nijemaca. Iako Islamska država nije preuzela odgovornost za zločin, turski premijer prstom je upro upravo u njih.
U RTL-u Danas tim smo povodom razgovarali sa stručnjakom za međunarodnu sigurnost i geopolitiku, Vlatkom Cvrtilom.
Istanbul je bio jedan od gradova kojima se prijetilo za doček Nove godine, ali srećom se nije ništa dogodilo. Koliko su vjerodostojne obavještajne informacije o koordiniranim napadima u više gradova što bi trebao biti europski 11. rujna?
Ono što obavještajne službe, informacijama kojima trenutno raspolažu, očito upućuje na to da su pojačani pokušaji da se počini određeni teroristički napad. Mislim da će vjerojatnost tog napada rasti kako će ISIL u Iraku i Siriju gubiti svoje pozicije. Oni će te gubitke nastojati kompenzirati kroz osvetu odnosno počinjenje terorističkih napada. Nažalost, kako stvari zasad stoje, oni će imati sve veće gubitke u Siriji i Iraku, a to bi samo moglo značiti da će biti povećana opasnost od napada u Turskoj, ali i na europskom prostoru.
Što je državama na raspolaganju da se spriječe takvi napadi, pogotovo ako imamo u vidu da se oni vrlo spretno koriste sa svim mogućnostima moderne komunikacije?
Već unazad godinu dana, a posebice krajem prošle godine, svi sigurnosni sektori i sigurnosne službe svih europskih država osvijestile su se i suočile se s novom opasnošću te su počele ozbiljno surađivati. Svaka država jača kapacitete svog sigurnosnog sektora, odnosno nastoje i kroz razmjenu informacija među sobom, ali i kroz razmjenu informacijama sa državama sa područja Bliskog istoka prepoznati moguće intencije za počinjenje terorističkog napada i prije toga ga spriječiti. Poduzima se i niz drugih mjera, no nažalost današnji oblici terorističkog djelovanja su takvi da ga je izuzetno teško otrkiti. Međutim, možemo na neki način vjerovati da će svi ovi sigurnosni napori koji se čine rezultirati s maksimalnim smanjivanjem bilo kakvih mogućnosti za takav tip političkog nasilja.
Kako tu stoji Hrvatska, pogotovo s obzirom na prisutnost ISIL-ovih elemenata u najbližem susjedstvu?
Hrvatska nije na posebnoj pozornosti takvih terorističkih skupina, one se više usmjeravaju prema velikim državama, pa s te strane možemo reći da smo možda malo sigurniji nego druge države. Međutim, suvremeni terorizam ne bira mjesta, ne bira žrtve pa u tom smislu ne možemo reći da smo apsolutno sigurni.