Svjetske medije ovih dana obilazi snimak Dunava kod Prahova. Tu, na vodenoj granici s Rumunjskom, tamo gdje Dunav inače teče moćan, sada se vide olupine dvadesetak njemačkih ratnih brodova koje je nacistička Crnomorska flota potopila 1944. povlačeći se pred Crvenom armijom, piše DW.
Vodostaj je upola manji od uobičajenog za kolovoz, te je sada gotovo dječja igra preplivati jednu od najmoćnijih europskih rijeka, a ponegdje se voda može i pregaziti.
U Srbiji obale Dunava ovih dana podsjećaju na duge pješčane plaže, dok se i u sredini rijeke otkrivaju pješčani sprudovi. Dok su neki kupači i ribari u tome našli priliku za uživanje, stvar sa sušom nanosi ozbiljne probleme u proizvodnji struje i riječnom prometu.
„Ovo je jedna od deset najsušnijih godina od početka mjerenja“, kaže za DW Jelena Jerinić iz Hidrometeorološkog zavoda. „Kod Zemuna je razina vode recimo danima bila oko 190 centimetara, ali i dalje daleko od povijesno niske vrijednosti koja je 1983. iznosila 134 centimetara."
Problem za energetiku
Riječni promet se održava produbljivanjem dna. „Tako osiguravamo da naše termoelektrane dobivaju ugalj“, kaže Veljko Kovačević, pomoćnik ministra prometa zadužen za plovidbu.
„Ali u donjem toku Dunava imamo ozbiljne probleme s opskrbom sirovom naftom, dizelom i drugim derivatima jer već skoro tri tjedna nijedan brod ne može proći", dodaje on.
Hidroelektrana Đerdap, koja proizvodi oko petinu srpske struje, radi na takozvanom biološkom minimumu. „U srpnju i kolovozu smo, u odnosu na prosjek, imali samo pola uobičajenog dotoka vode“, kaže Radmilo Nikolić, direktor za proizvodnju u toj hidroelektrani. „Zato je i proizvodnja u kolovozu dvostruko manja."
Nikolić se nada da će Đerdap idućih dana proizvoditi oko 6.000 megavata električne energije dnevno. Uobičajeno u ovo doba godine je 8.500 do 9.000 megavata.
Popuštanje u rujnu?
Ipak, meteorolozi očekuju olakšanje već početkom rujna kada bi se razina vode u Dunavu mogla stabilizirati.
„Ali morat ćemo se naviknuti na vremenske ekstreme, i na vrlo visok, ali i na vrlo nizak vodostaj“, kaže Jelena Jerinić. „Morat ćemo naučiti živjeti s tim. Da u kišnim vremenima skupljamo vodu umjesto da je bacamo kao do sada."
Dunav inače već na izvoru u Njemačkoj ima manje vode nego inače. Budimpešta je prije oluje i padalina preko vikenda bilježila vodostaj od svega 63 centimetara. To znači da u glavnom gradu Mađarske nema kruzera koji dovoze turiste, a manji brodovi se znaju nasukati. Mađarska nuklearka Paks je morala smanjiti proizvodnju jer ovisi o vodi iz Dunava - za hlađenje reaktora.
Sa sličnim problemima se suočavaju i Bugarska i Rumunjska. U Austriji i Slovačkoj građane se zbog suše poziva na štednju vode.