Osoba koja bude fotografirala kineskog predsjednika Xi Jinpinga tijekom njegovog predstojećeg posjeta San Franciscu s američkim predsjednikom Joeom Bidenom imat će odgovornu zadaću, piše Deutsche Welle. Fotografija će ilustrirati odnose između dviju nacija koje se natječu na gospodarskom i sigurnosnom polju. Mnogo toga je u igri: bez njihove suradnje globalni izazovi poput klimatskih promjena jednostavno nisu rješivi.
Javnost i mediji će zato željeti čitati izraze lica, držanje tijela i cijelu postavu da bi shvatili kako se odnose jedan prema drugom. Simbolično za Kinu: Biden i Xi se susreću, čisto fizički, na istoj razini. Biden je visok 1,83 metara, Xi vjerojatno 1,80 metara, točno se ne zna. Kina čuva takve informacije o svojim vrhunskim političarima kao državne tajne.
Njihov posljednji susret dogodio se u studenome 2022. godine na indonezijskom ostrvu Bali tokom samita G20. Od tada su se odvijale aktivne političke konzultacije, ali Xi i Biden se nisu osobno sastajali.
"Predsjednici Xi i Biden će razgovarati o konkretnim temama", kaže Helena Legarda, glavna analitičarka berlinske think-tank organizacije "Mercator Institute for China Studies" (MERICS). "No nije jasno hoće li postići dogovor. Sasvim je moguće da ovaj samit neće mnogo donijeti."
Natjecanje i globalna dominacija
Politički se suočavaju dva sustava. Kina je autokratski vođena jednostranačka država koja je postala druga najveća gospodarska nacija na svijetu. Do 2050. Peking želi završiti "izgradnju snažne nacije svijeta". Komunistička zemlja, koja se desetljećima žestoko, ali neuspješno, suprotstavljala zapadnom savezu u Hladnom ratu, do 2050. želi zamijeniti SAD kao globalnu supersilu. Kao demokracija i najveća svjetska ekonomija, SAD želi obraniti svoju poziciju.
Obje države žestoku konkuriraju na mnogim razinama. Riječ je o gospodarstvu, posebno visokotehnološkom sektoru, digitalizaciji i umjetnoj inteligenciji. Tu su i geopolitički interesi, gdje Kina gradi savez s nezapadnim zemljama i želi iznova oblikovati svjetski poredak kojim dominira SAD. Na kraju, riječ je i o pitanju hoće li komunistička autokracija ili kapitalistička demokracija postati ideološki uzor 21. stoljeća.
Izazov autokracije
SAD je uspostavio diplomatske odnose s Kinom 1972. godine, za vrijeme predsjedništva Richarda Nixona. U posljednjim desetljećima, posebno nakon uvođenja tzv. politike reformi i otvaranja 1978. godine, Kina je doživjela brz razvoj.
Kina je svojom velikom gospodarskom snagom stvorila tijesnu gospodarsku ovisnost. Ogromno tržište privlači brojne investitore iz Europe i Sjedinjenih Američkih Država. Oni su donijeli kapital i tehničko znanje. Na primjer, njemački proizvođači automobila VW, BMW i Mercedes su tokom 2022. godine u prosjeku ostvarili 35 posto ukupnog prihoda svojih koncerna u Kini.
Istovremeno se Kina angažira u Africi, Srednjoj Aziji, Latinskoj Americi i od nedavno i u arapskom svijetu. Prominentni primjeri uključuju inicijativu Put svile (Belt and Road Initiative, BRI) s dvije trgovinske rute preko oceana i po euroazijskom kontinentu, kao i vodeću ulogu u savezu zemalja u razvoju BRICS Plus, koji je nedavno proširen sa šest novih nezapadnih članica. Još 40 zemalja izrazilo je interes za pridruživanje.
"Kina koristi ekonomske instrumente kako bi postigla svoje političke ciljeve u odnosu s drugim državama", kaže profesor sa Sveučilišta Duisburg-Essen i stručnjak za kinesko gospodarstvo Markus Taube. On dodaje da Kina želi veći utjecaj u svijetu i da se to osjeća u sve većim nesuglasicama sa Zapadom. "Economic Statecraft", što znači korištenje gospodarstva za postizanje političkih ciljeva, postaje sve važniji alat za zemlje u ostvarivanju svojih nacionalnih interesa.
Promjena kroz trgovinu
Ironija povijesti je ta da je upravo Zapad, posebno tokom devedesetih godina, želio inicirati promjene kroz gospodarstvo. Njemački moto bio je "Wandel durch Handel" (Promjena kroz trgovinu). "Njemački teoretičari uređenja tvrdili su da kompleksne ekonomije ne mogu funkcionirati bez slobodnih društvenih modela. 'Wandel durch Handel' trebao bi pokrenuti proces usklađivanja. Danas vidimo da to nije potpuno točno", kaže profesor ekonomije Taube. Naime, Kina je dokazala da kapitalizam i autokracija izvrsno idu zajedno.
"Veliki izazov za zapadne zemlje i dugoročna briga je to što je Kina izrazila ambicije da reformira trenutni globalni poredak, pravila, vrijednosti i načela kako bi se podudarali s njenim vlastitim", kaže stručnjakinja iz MERICS-a Helena Legarda.
G7, skupina sedam najrazvijenijih država predvođena SAD-om, kojoj pripada i Njemačka, ponudio je Kini suradnju "u globalnim izazovima i na područjima od zajedničkog interesa". U završnoj izjavi sa sastanka ministara vanjskih poslova članica G7 održanog u srijedu (8.11.) u Japanu stoji: "Spremni smo izgraditi konstruktivne i stabilne odnose s Kinom. No, jednako je važno otvoreno komunicirati i izravno izražavati naše zabrinutosti prema Kini."
Uoči posjeta Xi Jinpinga u SAD-u su se čuli pozivi da predsjednik Biden odlučnije reagira na kineske provokacije. No kako bi se nosili sa zajedničkim izazovima, potrebno je pragmatično približavanje između Kine i SAD-a, unatoč sustavnim rivalitetima. I Zapad traži istomišljenike kao saveznike. "Kao demokracija možemo konkurirati s autokratskim snagama u natjecanju sustava samo ako naši prijatelji širom svijeta osjete da mislimo ozbiljno", izjavila je njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock u Tokiju.
"Razumijevanje Kine" je serija DW-a koja kritički analizira kineske stavove i argumente o trenutnim međunarodnim temama iz njemačke i europske perspektive.
POGLEDAJTE VIDEO: Trump: 'Biden je slab, Izrael mora pobijediti. Ako ponovo postanem predsjednik zaustavit ću III. svjetski rat'