Diplomatskom ofenzivom njemačka vlada već nekoliko tjedana nastoji spriječiti širenje utjecaja ruskog napadačkog rata na Balkan, piše Kölnische Rundschau. U tekstu pod naslovom „Užurbana diplomacija“ list prenosi da je njemačka ministrica obrane Christine Lambrecht, nakon susreta s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, pozvala Beograd na promjenu kursa kada je riječ o sporu s Kosovom, kao i na odlučniju suradnju s EU-om: „U razgovoru je bilo jasno da su mir, sloboda i teritorijalni integritet zajedničke vrijednosti“, piše njemački list. "Ona (Lambrecht) je pozdravila to što je Srbija jasno osudila ruski napadački rat u Ukrajini", prenosi DW.
Pred Srbijom su teške odluke, piše Kölnische Rundschau i ovako opisuje odvojene razgovore Vučića i premijera Kosova Albina Kurtija s njemačkim kancelarom Olafom Scholzom u Berlinu: „Njih dvojica su predstavnici jednog neriješenog, trajnog konflikta koji se u izvjesnoj mjeri događa u dvorištu Europske unije. (…) Sukob tinja i u nekom trenutku bi mogao ponovo buknuti. Scholz je u Berlinu istakao da je napredak u vezi s tim pitanjem od 'velike važnosti' za članstvo u EU-u, kojem obje zemlje teže", pišu ove njemačke novine.
U Berlinu i Bruxellesu raste zabrinutost
Povodom posjeta njemačke ministrice obrane Christine Lambrecht Beogradu, Prištini i Sarajevu list Frankfurter Allgemeine Zeitung donosi tekst pod naslovom „Visokofrekventna diplomacija na Balkanu“. U tekstu se najprije podsjeća na ratove u Bosni i Hercegovini i na Kosovu, a zatim postavlja i pitanje: „Je li sve to gotovo ili Rusija sada postavlja nove fitilje na balkansku bačvu baruta? U Berlinu i Bruxellesu raste zabrinutost."
Njemački list piše da se u Sarajevu napetosti vidno povećavaju, da Republika Srpska prijeti da će napustiti BiH, kao i da već dvije godine nema državnog proračuna. Situacija je, ocjenjuje se, toliko napeta, da je mirovna misija EUFOR Altea sredinom veljače aktivirala svoje vojne rezerve i poslala više naoružanih jedinica u BiH.
Frankfurter Allgemeine Zeitung ocjenjuje da je ruski utjecaj u Bosni i Hercegovini i dalje jak preko Republike Srpske, s većinski srpskim stanovništvom, kao i zbog prava glasa koje ta zemlja ima u Vijeću sigurnosti.
Vučićev interes da se Republika Srpska odcijepi je malen
Kada je riječ o Srbiji FAZ prenosi da se ta zemlja nije priključila sankcijama protiv Rusije, ali da jest u Ujedinjenim narodima podržala rezoluciju kojom se osuđuje napad na Ukrajinu. Podsjeća se i da su, nakon početka rata, u Beogradu održane proruske demonstracije, kao i da je predsjednik Vučić prethodnih godina intenzivno njegovao veze s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
„Srbija istovremeno teži priključenju EU-u i moglo bi se reći da je vrijeme da se odluči“, piše frankfurtski list, ali ujedno dodaje da u međunarodnoj zajednici ocjenjuju kako je Vučićev interes da se Republika Srpska odcijepi – malen.
Tijekom posjeta Beogradu njemačka ministrica Lambrecht je na putu od zračne luke do centra grada prošla pored mosta na kojem je crnim slovima ispisano „Kosovo je Srbija" i ta poruka ne zaobilazi nikoga tko je u službenom posjetu Beogradu, piše Frankfurter Allgemeine Zeitung: „Ta parola nije uklonjena, kao što nije uklonjen ni mural ratnom zločincu Ratku Mladiću, masovnom ubojici iz Srebrenice“, zaključuje njemački list.
Inzistiranje na pojmu 'Republika Kosovo'
Kosovki premijer Albin Kurti apelira na Zapad da „izvrši pritisak" na Beograd kako bi Srbija priznala kosovske osobne dokumente. On je u razgovoru za DW, tijekom boravka u Berlinu, rekao da je to uvjet za zajedničko regionalno tržište, predviđeno Berlinskim procesom.
„Kako bismo postigli zajedničko tržište, Srbija mora prihvatiti dokumente Kosova i tako omogući četiri slobode protoka koje odgovaraju vrijednostima EU-a“, dodao je on, misleći na slobodan protok ljudi, robe, kapitala i usluga.
Na pitanje mora li inzistirati na pojmu „Republika Kosovo" i je li tu spreman na ustupke kod pitanja regionalnog tržišta, Kurti je rekao:
„Ne možemo se vraćati ni u 1999. kada smo oslobođeni, ni u 2008. kad smo proglasili neovisnost, kao ni u 2010. kad je Međunarodni sud legitimirao deklaraciju o neovisnosti ili 2012. kad je okončan međunarodni nadzor nad neovisnošću. Dokumenti moraju biti prihvaćeni kakvi jesu."
„Moja putovnica se priznaje u Grčkoj, Rumunjskoj i Slovačkoj“, rekao je Kurti, nabrajajući europske zemlje koje nisu priznale Kosovo, „i ako Srbija hoće ući u EU, onda se u prvom koraku barem mora priključiti tim zemljama koje nisu priznale neovisnost, iako su one, kako je poznato, u manjini".
'U našoj zemlji oporba može pobijediti na izborima'
Kurti, koji se u Berlinu sastao s kancelarom Olafom Scholzom, te srpskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem uz posredovanje izaslanika EU-a Miroslava Lajčaka, upitan je predstavlja li za njega problem razgovarati s Vučićem kojeg naziva „autokratom“.
„Nije jednostavno, jer, za razliku od Srbije, Kosovo je demokratska zemlja. To je kvalitetna demokracija. U našoj zemlji oporba može pobijediti na izborima", rekao je Kurti.
„Želio bih da se stvari u Srbiji promjene, da se ne surađuje s Kremljem koji vodi neopravdanu vojnu agresiju protiv Ukrajine. I želio bih da Srbija uvede sankcije Rusiji i distancira se od Putina i vlastite prošlosti pod Miloševićem“, dodao je Kurti u intervjuu za DW.
Na pitanje hoće li prihvatiti formiranje Zajednice srpskih općina, kao što je potpisano u Briselskom sporazumu, Kurti je izbjegao odgovor: „Načelni dijalog treba voditi pravno obvezujućem sporazumu o normalizaciji odnosa, koji se koncentrira na međusobno priznanje. I to ne priznanje na kraju jednog napornog procesa, već međusobno priznanje treba biti u centru sporazuma kojim se normaliziraju odnosi."
„Ne vjerujem", dodao je Kurti, „da Europskoj uniji treba Srbija koliko Srbiji treba EU. Sve zemlje Zapadnog Balkana zajedno imaju stanovnika koliko Nizozemska, dok im je ukupni BDP kao slovački. Ali Zapadni Balkan u EU-u bi skratio vanjske granice EU-a za tri tisuće kilometara, što je dobro za sigurnost."
'Da Srbija ne sjedi na četiri stolice'
Na pitanje vidi li opasnost da ruski „hibridni rat", o kojem je ranije govorio, i na Balkanu preraste u pravi rat, Kurti je rekao: „Dokazano je da hibridno ratovanje na zamjenjuje pravi rat, već ga priprema. Vidimo da autokratske države ne kupuju naoružanje samo za vojne parade, već ga koriste protiv susjeda."
Kurti je dodao da pomno prati što se događa u Srbiji gdje se skoro tri posto BDP-a izdvaja za vojsku. „Na granici Kosova i Srbije već ima 48 vojnih baza koje ugrožavaju mir i sigurnost u našoj zemlji. Ali još uvijek se osjećamo sigurno zbog sposobnosti naše države, i činjenice da je NATO na Kosovu iako mi nismo članica, kao i da na Kosovu imamo integriran EU, iako nismo članica.“
Komentirajući „svestrane i duboke“ odnose Srbije i Rusije, Kurti je zaključio: „EU i NATO moraju se pobrinuti za to da Srbija više ne sjedi na tri ili četiri stolice i trebaju cijeniti doprinos Kosova. Za Kosovo nema alternative, niti će biti paralelnih projekata osim EU-a i NATO-a."
