Glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres oštro je u nedjelju osudio napade na civilno stanovništvo, dok si Azerbajdžan i Armenija međusobno prebacuju odgovornost za kršenje novog "humanitarnog primirja" koje je u ponoć stupilo na snagu u Nagorno Karabahu.
Čelni čovjek Ujedinjenih naroda je "osudio sve napade na naseljena područja zahvaćena sukobom". "Tragični gubitak civilnih života, posebice djece u posljednjem napadu 16. listopada na grad Gandju je u potpunosti neprihvatljiv", rekao je Guterresov glasnogovornik Stephane Dujarric.
Glavni tajnik UN-a je također izrazio "duboko žaljenje što dvije strane i dalje ignoriraju opetovane pozive međunarodne zajednice na trenutačni prekid sukoba".
Trinaest civila je ubijeno u noći na subotu, među kojima i djeca, a 45 je ranjeno u bombardiranjima Gandje, drugog azerbajdžanskog grada, tjedan dana nakon prvog neuspješnog pokušaja primirja pod okriljem Moskve.
Armenija i Azerbajdžan su zatim u subotu dogovorili humanitarno primirje od nedjelje u ponoć ali dvije zemlje su si u nedjelju ponovo uzajamno prebacivale odgovornost za kršenje tog dogovora.
Enklava Nagorno Karabah, naseljena u sovjetsko doba većinskim kršćanskim Armencima i manjinskim šijitskim Azerima, odcijepila se od Azerbajdžana nakon raspada SSSR-a, izazvavši rat u kojem je od 1990. do 1994. poginulo oko 30.000 ljudi. Taj rat je zamrznut sporazumom o prekidu vatre iz 1994., no nastavila su se redovita razračunavanja te Washington, Pariz i Moskva, u svojstvu supredsjedatelja OESS-ove Skupine iz Minska, već skoro tri desetljeća posreduju u rješavanju pitanja Nagorno Karabaha.