Kiša je tijekom vikenda u Srbiji prešla u snijeg i donijela preko 40 cm snijega u dolinama, a na planinama preko pola metra. Intenzivne snježne padaline koje su već napravile kaos u zemlji ipak neće se dugo zadržavati jer se u narednim danima predviđaju temperature iznad nule. Najveći krivac su klimatske promjene, a Srbija se zagrijava brže od globalnog prosjeka, piše Kurir.
Meteorolozi su upozorili na opasnost od "intenzivnog vlažnog snijega" koji može uzrokovati probleme u prometu, ali i u opskrbi električnom energijom.
Snijeg je zapravo neizostavan čimbenik u očuvanju stabilnosti mnogih sustava, od turizma, preko očuvanja biološke raznolikosti, pa sve do poljoprivrede, energetike i vodoopskrbe.
Međutim, projekcije su da će snijega s vremenom biti sve manje. Bit će manje ledenih dana, a time i manje šanse da se snježni pokrivači zadržavaju. Prosječna temperatura u Srbiji porasla je za 1,8 stupnjeva što je posljedica globalnih klimatskih promjena uzrokovanih emisijom plinova s efektom staklenika.
Promijenjena klima
U tako promijenjenoj klimi poremećen je i režim padalina. Naime, za nastanak bilo kojeg oblaka neophodan uvjet je da u zraku postoji dovoljna količina vodene pare, kako bi nastale čestice koje čine oblak, poput kapljica vode ili kristala leda.
Također je poznato da topliji zrak može sadržavati više vodene pare od hladnog zraka. Osnovno pravilo je da svako zagrijavanje zraka za 1 stupanj znači da zrak može sadržavati otprilike 7 posto više vodene pare.
"Veća količina snijega koja se kraće zadržava može negativno utjecati na infrastrukturu, jer topljenje snijega može uzrokovati poplave, zbog povećanog pritiska na riječne tokove i akumulacije", kaže Darko Savić, iz Zavoda za meteorologiju u Beogradu.
To zapravo znači da, zbog klimatskih promjena, zrak u Srbiji već sada može sadržavati u prosjeku deset posto više vodene pare nego prije, a time i povoljnije uvjete za stvaranje oborinskih oblaka. Sličan je mehanizam zbog kojeg su u Srbiji tijekom ljeta sve češći ekstremni pljuskovi i nevremena.
No, tijekom zime događa se naizgled paradoksalna situacija: da u toplijoj atmosferi postoje intenzivnije snježne padaline.
"Pojačanje intenzivnih oborina tijekom hladnog dijela godine može uzrokovati veće snježne oborine, no zbog porasta temperature znatno se smanjuje broj dana s mogućim zadržavanjem snijega (mrazni i ledeni dani)", dodaje Savić.
Uzrokuje probleme
U pitanju je potencijalna budućnost u kojoj su sve češći uvjeti koji trenutačno vladaju u Srbiji: veće snježne padavine, ali i kraće zadržavanje. Postoji nekoliko problema koje ova stanja mogu uzrokovati.
Veća količina snijega koja se zadrži kraće vrijeme može imati negativan utjecaj na infrastrukturu jer otapanje snijega može uzrokovati poplave zbog povećanog pritiska na riječne tokove i akumulacije.
Naime, zbog pomicanja maksimuma oborine prema ranijim datumima, događa se da se maksimum kiše približava razdoblju u kojem se otapa snijeg, što za posljedicu ima situaciju da tlo, koje je već zasićeno vodom zbog otapanja snijega, padaju velike količine kiše, što dovodi do veće vjerojatnosti poplava.
Također, mnogi živi organizmi ovise o snježnom pokrivaču. Neki se organizmi oslanjaju na prisutnost snijega kako bi uspješno hibernirali tijekom zime, dok s druge strane, snježni pokrivač može djelovati kao izolator tijekom mraza, čime pomaže biljkama da prežive unatoč ekstremno niskim temperaturama.
Ovo je posebno važna tema u poljoprivredi: svaki poljoprivrednik poznaje opasnosti golog mraza, odnosno jake zimske hladnoće bez snijega.
Snijeg, posebno onaj koji ostaje na tlu, igra vrlo važnu ulogu u klimatskom sustavu. Budući da je bijele boje, ima sposobnost reflektirati dobar dio Sunčevog zračenja, te tako utječe na hlađenje cijele planete kao i na lokalnoj razini.
Tu važnu ulogu snijega u "energetskom proračunu" mogu narušiti više temperature, zbog kojih se snijeg kraće zadržava na tlu, što uzrokuje daljnje zagrijavanje i tako u krug.
Srbija zbog snijega primorana na djelomičan uzvoz struje
Snijeg, koji je obilno pao u ponedjeljak, primorao je elektroenergetski sustav Srbije na djelomični uvoz struje, objavio je sindikat "Nezavisnost" u Termoelektrani Nikola Tesla (TENT), pozivajući se podatke s mrežne aplikacije Energyflux Elektromreža Srbije.
Podaci o proizvodnji i trgovini električnom energijom pokazuju da je Srbija od ponedjeljka konstantno uvozila struju, a najkritičnije je bilo u utorak navečer, piše portal Nova ekonomija.
Grafika na toj stranici prikazuje da je država uvezla 1.790 megavata, a prema objavljenim podacima struja je u 22 sata koštala 120,05 eura po megavatu.
Sustav je toliko narušen da se TENT s tim jednostavno ne može izboriti. Toliko dugo se bavim ovim poslom, bilo je i lošijih vremenskih prilika od ovih, pa nije bilo tolikih kolapsa, tvrdi glavni povjerenik sindikata "Nezavisnost" u TENT-u Dragoslav Ljubičić. On je rekao da su deponiji TENT-a trenutno prepuni i da više nema mjesta za odlaganje ugljena, koji je loše kvalitete.
Cijeli naš hidro sektor akumulirao je 250 megavata po satu. Pa gdje je sad Dunav koji je skoro poplavio Budimpeštu? Za ovakav kaos neko mora odgovarati, rekao Ljubičić.
Bivši direktor Elektroprivrede Srbije Miroslav Tomašević upozorio je da bi se mogao ponoviti isti scenarij od prije tri godine, kada je zbog velike havarije u TENT-u bez struje ostalo oko 130.000 kućanstava.
On objašnjava da vlažno vrijeme – snijeg ili kiša - dodatno natopi ugljen koji prije nego uđe u elektranu mora biti suh jer kotlovi ne mogu osušiti njegovu vanjsku vlagu.
Kada je ugljen mokar, smanjuje se njegova kalorijska vrijednost i toplotna moć, pa se umjesto njega koristi mazut, koji može nadoknaditi energiju, rekao je Tomašević.
Srbija u svom energetskom sustavu dominatno koristi dvije termoelektrane - Kostolac i TENT, te hidropotencijale rijeke Drine na hidroelektrani Perućac, hidrielektranu Đerdap iz koje struju dijeli sa susjednom Rumnjuskom. Manje količine struje dobivaju se iz plinskih elektrana, minihidroelektrana na manjim rijekama i vjetroparkova.
POGLEDAJTE VIDEO: Snijeg stvara probleme i u BiH: 'Danima se ne možemo probiti do čovjeka koji je preminuo'
