Referendum održan u vrijeme kada je određen broj europskih zemalja zaoštrio ton prema useljenicima, pošto je više od milijun izbjeglica u 2015. došlo u Europu, ujedno je i test švicarskog pravnog i političkog sustava.
Prema konačnim rezultatima 58,9 posto glasača protivi se prijedlogu da stranci koji žive u Švicarskoj budu automatski prognani ako počine kazneno djelo, ali i bilo kakav prekršaj neovisno o tome koliko dugo žive u Švicarskoj.
"Protiv pravne države"
Prije šest godina, Švicarci su s 52,9 posto glasova prihvatili inicijativu SVP-a o deportaciji stranaca kriminalaca, no parlament je taj zakon dopunio odredbom koja je sucima omogućila da u nekim slučajevima izbjegnu automatski izgon osuđenih stranaca.
"Ta inicijativa išla je protiv pravne države, ona bi sucima stavila brnjicu. Iz tog razloga mobilizirali smo se u kampanji", rekla je Cristina Gaggini, čelnica organizacije koja predstavlja gospodarske krugove Švicarske, prenosi agencija AFP.
Prema objavljenim podacima 63 posto Švicaraca odazvalo se na referendum, što je znatno više od prosjeka u toj zemlji koji iznosi nešto više od 40 posto.
Secondosi
Osim SVP-a, sve ostale stranke u parlamentu protive se tom prijedlogu, a protiv njega je potpisan i manifest skupine 120 pravnih stručnjaka i 270 bivših i sadašnjih parlamentarnih zastupnika.
Kritičari smatraju da bi novi zakon bio posebno nepravedan prema 400 tisuća takozvanih "secondosa", druge generacije stranaca, koji su rođeni u Švicarskoj, ali nemaju švicarske putovnice. Glas "da" dodatno bi zakomplicirao odnose Švicarske s Europskom unijom, koja je njezin najveći trgovinski partner, jer Bern još uvijek popravlja svoj imidž nakon referenduma o useljeničkim kvotama prema radnicima iz članica EU-a.
Prije tri mjeseca ankete su prodviđale da će pobijediti 'da' za automatsku deportaciju stranaca, no dva tjedna prije referenduma, rezultat je bio vrlo tijesan.
Tunelska cijev
Svaka tri mjeseca Švicarci se referendumom izjašnjavaju o različitim pitanjima. U nedjelju je njih 57 posto, prema konačnim rezultatima, glasalo za gradnju druge cijevi tunela u alpskom masivu Saint-Gothard, na glavnoj prometnici sjever-jug.
Vlada želi sagraditi drugu tunelsku cijev kako bi mogla obnoviti postojeću koja datira iz 1980., a da pritom ne mora remetiti redoviti cestovni promet. Treće pitanje o kojem su se izjašnjavali na nedjeljnom referendumu švicarski birači bilo je izjednačenje vjenčanih i nevjenčanih parova prema poreznoj prijavi. Vrlo tijesno s 50,8 posto birači su taj prijedlog Kršćansko-demokratske stanke odbacili, pa će nevjenčani i dalje biti manje oporezivani.
