S jedne strane kontroverzni bivši predsjednik koji se želi vratiti u Bijelu kuću, s druge aktualna potpredsjednica koja može ispisati povijest.
Oko 240 milijuna ljudi moći će glasati na američkim predsjedničkim izborima 5. studenog i reći žele li da njihovu zemlju vodi Donald Trump ili Kamala Harris. No, izgledno je da će relativno mali broj birača zapravo odlučiti u čije će ruke otići ključevi Bijele kuće.
Što su 'swing states i kako je to moguće?
Odgovor leži u takozvanim "swing" saveznim državama, poznatijim i kao državama "bojnog polja". Kao što samo ime sugerira, riječ je o saveznim državama koje mogu utjecati na ishod nacionalnih izbora i u kojima kandidat obično pobjeđuje s malom razlikom u glasovima.
Dok svaka od dvije najveće političke stranke u SAD-u ima savezne države u kojima može računati na pobjedu zbog velike podrške svojih pristaša (tradicionalno "plave" države u kojima pobjeđuju Demokrati i "crvene" države u kojima pobjeđuju Republikanci), postoji i šačica država (ljubičaste) u kojima će rezultati izbora između dvoje kandidata biti prilično tijesni te je neizvjesno na koju će stranu otići. Predsjednički kandidati stoga ulažu puno resursa u kampanje kako bi osvojili birače u tim državama, za razliku od tradicionalnih stranačkih uporišta u kojima su sigurni u pobjedu.
Sve o izborima u Americi čitajte OVDJE.
Teksas je, primjerice, crvena država - jedna od onih u kojoj birači glasaju za Republikance još od 1980. Kalifornija je, s druge strane, tradicionalno plava država u kojoj su Demokrati imali kontinuiranu podršku birača na izborima još od 1992. godine.
No, sedam je država na ovogodišnjim izborima koje su brojni analitičari i strani mediji označili kao swing states - Arizona, Georgia, Michigan, Nevada, Sjeverna Karolina, Pennsylvania i Wisconsin. S 93 elektorska glasa u igri, vjerojatno je da će one odlučiti o novom američkom predsjedniku.
Zanimljivo, upravo su ove države imale ključnu ulogu u ishodu zadnjih izbora i konačnoj pobjedi aktualnog predsjednika Joea Bidena nad Trumpom 2020. godine.
Prema najnovijem istraživanju javnog mijenja Wall Street Journala od petka (11. listopada), situacija je užasno neizvjesna u državama bojnog polja. Harris vodi s marginalna dva postotna boda u Arizoni, Georgiji i Michiganu, dok je Trump porastao za šest bodova u Nevadi i za jedan u Pennsylvaniji. Potpuno su izjednačeni u Sjevernoj Karolini i Wisconsinu, pokazala je anketa među 600 registriranih birača u svakoj državi provedena od 28. rujna do listopada.
Swing države su fenomen specifičan za Sjedinjene Američke Države zbog načina na koji se bira njihov predsjednik, odnosno sustava elektorskog (izbornog) kolegija.
Na predsjedničkim se izborima glasa zasebno u svakoj od 50 američkih saveznih država i glavnom gradu Washingtonu, a pobjeda u pojedinoj državi odlučuje kako će glasati članovi izbornog kolegija - tijela koje zapravo bira američkog predsjednika.
U svim saveznim državama, osim Mainea i Nebraske, vrijedi načelo "pobjednik uzima sve". Predsjednički kandidat s najvećim brojem glasova birača osvaja glasove svih elektora te države. Na razini SAD-a ukupno je 538 elektorskih glasova, a za ukupnu pobjedu ih je potrebno prikupiti 270.
ARIZONA - 11 elektorskih glasova
Donald Trump osvojio je Arizonu 2016. kada je i postao američki predsjednik, no u istoj je državi izgubio četiri godine poslije od Joea Bidena za manje od pola postotnog boda.
Ova savezna država koja granični s Meksikom postala je žarište rasprave o imigraciji. Broj graničnih prijelaza je, podsjeća BBC, proteklih mjeseci pao, no to je pitanje i dalje jedno od ključnih u očima birača. Trump je više puta osporavao napore Harris oko pitanja imigracije jer je kao Bidenova potpredsjednica trebala ublažiti krizu na granici. Trump je s druge strane obećao da će provesti "najveću operaciju deportacije" u povijesti SAD-a ako pobijedi na izborima.
GEORGIA - 16 elektorskih glasova
Trump je u Georgiji doživio istu sudbinu kao i u Arizoni. Pobijedio je 2016., da bi izgubio na idućim izborima za manje od 12.000 glasova i tako postao prvi republikanac koji je izgubio ovu saveznu državu nakon 1992. godine.
Trećina stanovnika Georgije su Afroamerikanci koji su, vjeruje se, bili ključni za Bidenovu pobjedu u Georgiji prije četiri godine. Isti bi birački blok mogao biti ključan i ovoga studenoga u državi sa 16 elektorskih glasova. Povijesno gledajući, osam od posljednjih 12 kandidata koji su osvojili Georgiju, u konačnici su postali američki predsjednici.
Georgija je ujedno i država u kojoj se na prošlim izborima odvijala prava drama nakon što je Trump pokušao osporiti svoj poraz. Prošle je godine optužen za nezakonite pokušaje poništavanja rezultata predsjedničkih izbora 2020. kada je nazvao visokog lokalnog dužnosnika kako bi ga zamolio da "pronađe" otprilike 12.000 glasačkih listića na njegovo ime koji su mu nedostajali za pobjedu u toj državi.
"Mislim da je sasvim jasno da smo pobijedili. Nadmoćno smo pobijedili u Georgiji", govorio je Trump u telefonskom razgovoru koji je procurio u javnost, a u kojem vrši pritisak na državnog tajnika Georgije. Kamala Harris tada je ustvrdila da je to "potez očajnika". Unatoč nekoliko ponovljenih prebrojavanja glasova, Trump nikada nije uspio iznijeti dokaze o izbornoj prijevari.
"Jednoga dana, ako ga izaberete, Donald Trump će u Bijelu kuću ušetati s listom neprijatelja, a ja ću s to-do listom (listom zadataka, op.a.)", poručila je u završnom govoru u Washingtonu. Jedan je to od njezinih pristojnijih istupa kada je Trump u pitanju. Tijekom kampanje, u kojoj su padale teške riječi s obje strane, doduše puno gore su dolazile iz usta njezinog protukandidata, Trumpa je optužila da je "fašist", "sve nestabilniji" i "nesposoban za dužnost". Navela je da su bivši zaposlenici bivšeg predsjednika i bliski suradnici izričito istaknuli da Trump prezire ustav Sjedinjenih Država i da nikada više ne bi trebao obnašati dužnost predsjednika Sjedinjenih Država. Dvojac se do sad sučelio samo jednom, tijekom debate krajem rujna u kojoj je, mnogi su analitičari ocijenili, suverenije izgledala Harris. Trump, koji se prije toga u debati sučelio s Joeom Bidenom prije njegova izlaska iz predsjedničke utrke, odbija novu debatu s Harris.
MICHIGAN - 15 elektorskih glasova
Trump je iznenadio Demokrate i osvojio Michigan 2016. godine kada je na predsjedničkim izborima snage odmjerio s protukandidatkinjom i bivšoj državnom tajnicom Hillary Clinton. Do tada je bila država koju Republikanci nisu osvojili još od 1988. godine. Na prošlim izborima pobjedu je u Michiganu odnio Biden koji je Trumpa prešišao za svega tri postotna boda.
Unatoč podršci koju su mu iskazali ranije, stanovnici Michigana, među kojima je veliki udio Amerikanaca arapskog podrijetla, glasno su se protivili njegovoj potpori Izraelu u ratu u Gazi. Ostaje za vidjeti hoće li se to promijeniti budući da je Harris naknadno zauzela nešto oštriji stav prema Izraelu.
S druge strane, Trump je istaknuo važnost ove države na njegovom putu do potencijalne pobjede. Komentirajući situaciju na Bliskom istoku, pozvao je Izrael da završi svoju operaciju protiv Hamasa u Gazi, "ali brzo".
Nedavna istraživanja pokazuju da je gospodarstvo jedna od bitnijih tema za birače u Michiganu, a radnička klasa ključna je skupina koju kandidati trebaju pridobiti ako žele pobjedu, predviđa US News.
NEVADA - 6 elektorskih glasova
Iako Nevada ima najmanji broj elektorskih glasova među swing državama, ne treba zanemariti njezinu važnost. Uglavnom je odlazila u ruke Demokrata na posljednjih nekoliko izbora, no postoje naznake mogućeg preokreta kod Republikanaca.
U Nevadi živi pretežno nebjelačko stanovništvo. Oko 40 posto birača su Latinoamerikanci, Afroamerikanci ili stanovnici azijsko-američkih pacifičkih otoka. Sve su to skupine kod kojih Harris ima veću podršku od Trumpa, no Neovisna neprofitna medijska organizacija (NPR) upozorava da bi zabrinutost građana oko troškova života, inflacije i pitanja imigracije mogli preusmjeriti prednost Trumpu.
SJEVERNA KAROLINA - 16 elektorskih glasova
Sjeverna Karolina nije glasala za kandidata iz redova Demokrata još od 2008. godine, no mogla bi se pokazati kao pravo "bojno polje" s obzirom na prethodne tijesne rezultate. Trump ju je osvojio na zadnjim dvama izborima (2020. je pobijedio za samo 1,3 postotna boda), no kampanja američke potpredsjednice i kandidatkinje Kamale Harris nada se da će to promijeniti ove godine zahvaljujući brojnoj afroameričkoj populaciji.
Prije nego što se povukao iz predsjedničke utrke, Biden ju je učinio posljednjom postajom svoje turneje po saveznim državama. Mogla bi se pokazati kao ključnom za Harris ako ostale swing države pripadnu Trumpu.
Žene, koje čine 51,1 posto stanovništva Sjeverne Karoline, također su ovdje važan birački blok. Anketa CNN-a koju se proveo SSRS nakon što se Biden povukao iz utrke pokazala je da je Harris na nacionalnoj razini bila popularnija među biračicama od Trumpa.
PENNSYLVANIA - 19 elektorskih glasova
S obzirom na nevjerojatno tijesne projekcije rezultata, mnogi vjeruju da će Pennsylvanije biti najkritičnija swing država na predsjedničkim izborima i država prekretnica. Uz Illinois, peta je savezna država s najvećim brojem elektorskih glasova u Americi.
Građani Pennsylvanije kroz povijest su uglavnom birali pobjednike, odnosno glasali su za 10 od posljednjih 12 kandidata koji su postali predsjednici. Nijedan Demokrat nije došao u Bijelu kuću bez da je osvojio Pennsylvaniju još od 1948. godine.
Prema modelu predviđanja izbora političkog analitičara Natea Silvera, ova savezna država ima 35 posto šanse da preokrene izbore, daleko više od bilo koje druge swing države. Većina njezinih birača kaže da im je presudna tema gospodarstvo, zatim inflacija pa stanje demokracije.
Oči Amerikanaca, i ostatka svijeta od ranije su uprte u Pennsylvaniju gdje je Trump u srpnju preživio prvi atentat na svom predizbornom skupu. On ju je i osvojio 2016. za manje od jednog postotnog boda, no veću potporu birača iz Pennsylvanije četiri godine kasnije dobio je Biden.
CNN-ov reporter Harry Enten uočio je zanimljive promjene u ovoj ključnoj državi. Iako su ankete većim američkih medijskih kuća davale prednost Harris za nekoliko postotnih bodova, rezultati CBS-a i CNN-a ukazuju da su posljednjih desetak dana kandidati ondje potpuno izjednačeni.
Otkako je Harris predstavljena kao kandidatkinja Demokrata, kandidati su potrošili više novaca za promociju u Pennsylvaniji nego igdje drugdje, pokazuju podaci koje je CNN-u dostavio servis za praćenje oglašavanja AdImpact.
WISCONSIN - 10 elektorskih glasova
Prava se drama odvijala u Wisconsinu na posljednjim dvama izborima kada je Trump prvo osvojio državu 2016. za manje od jednog postotnog boda, da bi ju izgubio za isto toliko četiri godine kasnije. Stručnjaci ipak ističu da bi u marginalnim državama poput ove utjecaja mogli imati i kandidati trećih strana (kandidati koji ne pripadaju Demokratima i Republikancima, op.a.) koji su kampanju usmjerili protiv dvoje najistaknutijih kandidata.
Istraživanja su pokazala da bi značajna potpora neovisnom kandidatu Robertu F. Kennedyju mlađem mogla naštetiti Harris i Trumpu, međutim on je u međuvremenu odustao od kampanje i podržao Trumpa. Sam je Trump ranije istaknuo važnost ove države kazavši da "ako osvojimo Wisconsin, osvojit ćemo izbore".
I jedni i drugi usmjerili su dosta pažnje u kampanji prema Wisconsinu. Demokrati još i više kako bi zadržali takozvani "plavi zid" sačinjen od Wisconsina, Michigana i Pennsylvanije koji je Bidenu pomogao da pobijedi Trumpa na posljednjim izborima.
POGLEDAJTE VIDEO: Migranti koji jedu pse i abortus nakon rođenja djeteta: Analiziramo Trumpove ludosti i žestoku debatu s Harris