Donald Trump najavio je sveobuhvatne carine na robu uvezenu iz ostatka svijeta. Američki predsjednik tvrdi da će carina od 10 posto za sve nacije i puno više stope do 50 posto za pojedinačne zemlje potaknuti američko gospodarstvo i zaštititi radna mjesta.
Međutim, postoje upozorenja da bi ovaj potez mogao naštetiti svjetskom gospodarstvu i povisiti cijene za potrošače u SAD-u i diljem svijeta.
Što su carine i kako funkcioniraju?
Carine su porezi koji se naplaćuju na robu kupljenu iz drugih zemalja. Obično su postotak vrijednosti proizvoda. Na primjer, carina od 25 posto na proizvod od 10 dolara značila bi dodatnih 2,50 dolara naplatu.
Tvrtke koje uvoze stranu robu u zemlju moraju platiti porez vladi, a isto tako mogu odlučiti prenijeti dio ili sve troškove na kupce.
Zašto Trump koristi carine?
Trump je desetljećima tvrdio da bi SAD trebao koristiti carine kako bi potaknuo svoje gospodarstvo. Kaže da će potaknuti američke potrošače da kupuju više robe američke proizvodnje, povećati iznos poreza i dovesti do velikih ulaganja u zemlji, piše BBC.
Trump želi smanjiti jaz između vrijednosti robe koju SAD kupuje od drugih zemalja i vrijednosti robe koju im prodaje. On tvrdi da su Ameriku iskoristili "prevaranti" i "popljačkali" stranci.
Američki predsjednik također je iznio druge zahtjeve uz carine. Trump se najviše okomio na Kinu, Meksiko i Kanadu, nakon što je rekao da želi da učine više kako bi zaustavili dolazak migranata i ilegalnih droga u SAD.
Trump je snažno branio svoju najavu carina, ali sve veći broj utjecajnih glasova unutar njegove Republikanske stranke pridružio se suprotstavljenim demokratima i stranim čelnicima u napadu na mjere. Dugogodišnji Trumpov saveznik i suosnivač Daily Wirea Ben Shapiro rekao je da bi mogli biti ekonomski katastrofalni i da su poruke iza njih bile zbrkane.
Što su Trumpove 'recipročne carine'?
Trumpova minimalna carina od 10 posto na sav uvoz u SAD uvedena je 5. travnja. Ujedinjeno Kraljevstvo, Argentina, Australija, Brazil i Saudijska Arabija su među zemljama na koje se ovo odnosi. Međutim, mnoge će se nacije od 9. travnja suočiti s puno višim carinama.
Te carine uključuju 49 posto na kambodžanske proizvode, 46 posto na uvoz iz Vijetnama i 20 posto na robu iz EU. Kineski uvoz bi se suočio s carinom od 54 posto (dodatnih 34 posto povrh prethodno najavljenih 20posto).
Međutim, Kina je odgovorila da će uvesti 34-postotne carine na američku robu. Trump je tada zaprijetio uvođenjem dodatnih carina od 50 posto za Kinu – što znači carine od 104 posto na neke proizvode. Kina je obećala da će se "boriti do kraja".
Dužnosnici Bijele kuće opisali su više carine - za zemlje koje je Trump nazvao "najgorim prijestupnicima" - kao "recipročne". Recipročno bi značilo da se temelje na onome što zemlje već naplaćuju SAD-u u obliku postojećih carina, plus necarinske prepreke poput propisa.
Međutim, to nije ono što se dogodilo svim zemljama na popisu. Umjesto toga, carinska je stopa izračunata na temelju toga da će eliminirati robni deficit SAD-a sa svakom zemljom. Neke zemlje, uključujući UK, primijenile su carine iako kupuju više od SAD-a nego što im prodaju.
Trump je također ranije najavio carine od 25 posto na robu iz Meksika i Kanade te carine od 10 posto na uvoz kanadske energije. Međutim, tada je najavio neka izuzeća i odgode. Također je uveo carine od 25 posto na sav uvoz čelika i aluminija te na automobile strane proizvodnje. Carina od 25 posto na autodijelove trebala bi stupiti na snagu kasnije.
Utjecaj carina na Hrvate
Hrvoje Stojić, glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) rekao je za RTL-a Danas:
"Mi smo u inicijalnim komentarima došli s ocjenom da direktan udar carina na hrvatsku ekonomiju zapravo nije toliko velik. Naš izvoz roba u SAD je otprilike jedan posto BDP-a. Relativno je tri puta manji u odnosu na prosjek Europske unije. Puno manje trgujemo s Amerikancima, ali ako dođe do značajnog usporavanja gospodarstva u eurozoni, onda ćemo osjetiti značajne neizravne efekte na usporavanje našeg BDP-a."
"Onda nećemo više pričati o rastu BDP-a od tri i više posto, nego prema dva ili niže. Rano je za ocjenu, tek treba vidjeti hoće li Europa uzvratiti s osvetničkim carinskim mjerama. Čak smo uočili da Europa to radi na štetu svojih industrijskih kompanija, tako da namećući osvetničke carine SAD-u zapravo poskupljuje uvoz mnogih sirovina i repromaterijale koje europska industrija koristi", dodaje Stojić.
Hoće li cijene porasti za američke potrošače?
Mnogi ekonomisti očekuju da će carine povisiti cijene niza uvezenih dobara, budući da poduzeća prebacuju dio ili sve svoje povećane troškove. Pogođeni proizvodi mogli bi uključivati sve, od odjeće preko kave i alkohola do elektronike.
Neka poduzeća također mogu odlučiti uvoziti manje strane robe, što bi one koje su dostupne moglo učiniti skupljima. Cijena robe proizvedene u SAD-u korištenjem uvezenih komponenti također bi mogla porasti.
Na primjer, dijelovi automobila obično prelaze američke, meksičke i kanadske granice više puta prije nego što se vozilo potpuno sastavi. Već se očekivalo da će cijene automobila porasti kao rezultat ranijih carina.
Troškovi automobila napravljenog korištenjem dijelova samo iz Meksika i Kanade mogli bi porasti za 4.000 do 10.000 dolara ovisno o vozilu, prema analitičarima Anderson Economic Group. Mjere bi također mogle naštetiti američkom gospodarstvu.
Vjerojatnost recesije porasla je na 50 posto nakon Trumpove najave novih carina, prema bivšem glavnom ekonomistu Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Kenu Rogoffu.
Trumpovi najviši dužnosnici više su puta umanjili strahove od recesije i inzistirali da će se carine provesti prema planu.
Što se dogodilo s burzama?
Trumpova najava carina izazvala je nestabilnost na svjetskim burzama. Burze su mjesta na kojima tvrtke prodaju udjele u svom poslovanju. Oni odražavaju najbolju pretpostavku o tome koliko svaka tvrtka na svijetu vrijedi i koliki će biti njihov budući profit.
Cijene dionica su pogođene jer ulagači misle da će nove tarife povećati troškove i smanjiti profit. Mnogi su ljudi pogođeni padom burze - čak i ako ne ulažu izravno u dionice - zbog posrednog učinka na mirovine, radna mjesta i kamatne stope.
Kako će Trumpove carine utjecati na UK?
PA Media Britanski premijer Sir Keir Starmer naginje se naprijed dok razgovara s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom tijekom sastanka u Bijeloj kući u veljači 2025. PA Media
Ujedinjeno Kraljevstvo je 2024. izvezlo oko 58 milijardi funti robe u SAD, uglavnom automobila, strojeva i lijekova.
Na njega su već trebale utjecati ranije carine usmjerene na uvoz čelika, aluminija i automobila.
Premijer Sir Keir Starmer rekao je da će carina od 10 posto "jasno imati gospodarski učinak". Međutim, rekao je da su američko-britanski trgovinski pregovori u tijeku i da će se on "boriti za najbolji dogovor za Britaniju".
Vlada UK-a dosad nije najavila nikakve poreze na uvoz iz SAD-a. Međutim, izrađuje popis američkih proizvoda koje bi mogao pogoditi uzvratnim carinama.
Nakon objave carina, proizvođač automobila Jaguar Land Rover rekao je da će "pauzirati" sve isporuke u SAD jer radi na "bavljenju novim trgovinskim uvjetima".
Ekonomisti su upozorili da bi američke carine mogle izbaciti britansku ekonomiju s kursa i otežati vladi pridržavanje pravila zaduživanja.
Kako su druge zemlje odgovorile na Trumpove carine?
Šefica EU Ursula von der Leyen upozorila je da će "posljedice biti strašne za milijune ljudi diljem svijeta".
Kanada je najavila carine od 25 posto na neka vozila u SAD-u, a datum početka još nije potvrđen.
Talijanka Giorgia Meloni - Trumpova saveznica - rekla je da su recipročne carine "pogrešne", ali da će raditi na postizanju dogovora sa SAD-om kako bi se "spriječio trgovinski rat".
U Republici Irskoj, Micheál Martin je rekao da "nema opravdanja" za "duboko žalosne" carine koje nisu koristile "nikome".
Australac Anthony Albanese rekao je da "ovo nije čin prijatelja".
Vršitelj dužnosti predsjednika Južne Koreje Han Duck-Soo rekao je da je "globalni trgovinski rat postao stvarnost".
Japan je rekao da je njegov porez od 24 posto "iznimno žalosan" i da bi mogao prekršiti Svjetsku trgovinsku organizaciju i američko-japanske sporazume.
Nove Trumpove carine protiv EU-a, Kine i drugih zemalja stupile na snagu
"Recipročne" carine predsjednika Donalda Trumpa za desetke zemalja stupile su na snagu u srijedu, uključujući ogromne carine od 104 posto na kinesku robu, produbljujući globalni trgovinski rat čak i dok se priprema za pregovore s nekim zemljama.
Trumpove kaznene carine uzdrmale su globalni trgovinski poredak koji traje desetljećima, potaknule strah od recesije i uzdrmale dionice diljem svijeta.
S&P 500 indeks pao je na najnižu razinu od travnja prošle godine i sada je 19 posto niži od svoje rekordne razine, dosegnute u veljači.
Od prošle srijede, kada je Trump najavio drastične carine, taj je indeks potonuo više od 12 posto, pri čemu je izbrisano oko 5800 milijardi dolara tržišne vrijednosti kompanija i banaka iz sastava tog indeksa.
Ako se idućih dana nastavi negativni trend, najvažniji indeks Wall Streeta pridružit će se Nasdaqu u području "medvjeda", bit će više od 20 posto ispod svoje rekordne razine.
Trump je ulagačima dao različite signale o tome hoće li carine ostati dugoročno, opisujući ih kao "trajne", ali se također hvalio da čine pritisak na druge čelnike ne bi li zatražili pregovore.
"Dolaze nam mnoge zemlje koje žele sklopiti dogovore", rekao je na događaju u Bijeloj kući u utorak poslijepodne. Na kasnijem događaju rekao je kako očekuje da će Kina također nastojati postići sporazum.
Trumpova administracija zakazala je razgovore s Južnom Korejom i Japanom, dvama bliskim saveznicima i glavnim trgovinskim partnerima, a talijanska premijerka Giorgia Meloni trebala bi stići u posjet sljedeći tjedan.
Zamjenik premijera Vijetnama, jeftinog azijskog proizvodnog središta pogođenog nekim od najviših carina na globalnoj razini, trebao bi kasnije u srijedu razgovarati s Trumpovim ministrom financija Scottom Bessentom.
Kina najavila da će se 'boriti do kraja'
Trump je gotovo udvostručio carine na kineski uvoz, koje su prošli tjedan bile postavljene na 54 posto, kao odgovor na protucarine koje je Peking objavio prošli tjedan. Kina je obećala da će se boriti protiv onoga što smatra ucjenom.
Druge zemlje žurno nastoje zaštititi ključne industrije od carina, a Južna Koreja je najavila niz hitnih mjera potpore za automobilski sektor, uključujući smanjenje poreza i subvencije.
Neki ekonomisti upozoravaju da će na kraju američki potrošači vjerojatno snositi najveći teret trgovinskog rata, suočiti se s višim cijenama svega, od tenisica do vina. Gotovo tri četvrtine Amerikanaca očekuje porast cijena svakodnevnih artikala u sljedećih šest mjeseci, pokazala je nova anketa Reuters/Ipsos.
Potpuni učinci carina od srijede možda se neće osjetiti još neko vrijeme, jer će sva roba u tranzitu od ponoći biti izuzeta od novih pristojbi dok ne stigne u SAD do 27. svibnja.
Trumpove ranije opće carine od 10 posto na sav uvoz iz mnogih zemalja stupile su na snagu u subotu.
Posljednji krug carina, koji je stupio na snagu u minutu nakon ponoći po istočnoameričkom vremenu (6.01 sati po srednjoeuropskom vremenu, usmjeren je na zemlje koje "otimaju" SAD-u, prema Trumpu.
Taj popis uključuje mnoge od najbližih saveznika Sjedinjenih Država, uključujući Europsku uniju, koja je pogođena carinama od 20 posto, kao i carinama specifičnim za industriju.
Europska unija sa svojih 27 članica glasat će o prvim protumjerama kasnije u srijedu.
Trump je signalizirao da možda nije završio s carinama.
U obraćanju republikanskim zastupnicima u utorak navečer, rekao je da će uskoro najaviti "velike" carine na uvoz lijekova, jednu od nekoliko kategorija robe koje su izuzete od novih poreza.
POGLEDAJTE VIDEO: Europa priprema odgovor na američke carine: Trump nije oduševljen kineskim 'brojkama'
