Dok dolaze vijesti o kupovini oružja i vojne opreme iz susjedne Srbije, a srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić najavljuje nastavak ulaganja i u domaću vojnu industriju, opremanje oružanih snaga u tijeku je i u ostalim državama regije, piše Dnevni avaz.
Međutim, Srbija predvodi utrku u naoružanju. Oružje uglavnom kupuje od Rusije, Bjelorusije i Kine. Modernizirala je zrakoplove, od Rusije i Bjelorusije dobila donaciju od 10 lovaca MIG-29. Kupila je i sustav dronova, pet helikoptera, oklopna vozila, najavila kupovinu 20 bombardera itd.
Vojna intervencija na Kosovu?
Vojnopolitički analitičar Berko Zečević rekao je za Dnevni avaz da Srbiji nitko u regionu ne predstavlja prijetnju. "Ne postoji sukob s Rumunjskom, Bugarskom ili Mađarskom, ovakva Hrvatska ne predstavlja prijetnju za Srbiju, BiH ne predstavlja prijetnju nikome, Crna Gora također. Prema mom mišljenju, stvaraju se strateški preduvjeti da u nekom trenutku, ako propadnu pregovori s Prištinom, vojna intervencija na dijelu Kosova bude rješenje. A sve ovo sada se radi da bi bilo kakva intervencija izvana bila onemogućena jakom protuzračnom odbranom i avionima koji bi spriječili vanjsko djelovanje na prostoru Srbije. Na takav način promatram ove posljednje faze naoružavanja, imajući u vidu da se istovremeno vrši modernizacija tenkovskih jedinica", kaže Zečević.
Vojnopolitički analitičar Neven Kazazović smatra da je Srbija svoju vojsku “ojačala” i polovnim naoružanjem čije je servisiranje skuplje od same nabavke, tako da je pitanje zna li Srbija uopće kuda ide. "Čovjek laik može postaviti pitanje sprema li se to ona vojno osvojiti Kosovo. To je nemoguće. Kada bi i pokušala, izazvala bi ratni sukob gdje bi ona opet bila izložena udarcima. Ja u to ne vjerujem. Mislim da je to u sklopu neke Vučićeve politike da bi na neki način prikrio stvarnu činjenicu što će biti s Kosovom."
Srbija neće napasti BiH
BiH nije u mogućnosti prati naoružavanje svojih susjeda, a Zečević tvrdi da je tragedija živjeti u uvjerenju da je netko dužan štiti BiH. Smatra da probosanske snage ne trebaju očekivati pomoć SAD-a, pogotovo ne Turske, već trebaju shvatiti da BiH ovisi o njihovom odnosu prema državi. "Srbija nikada neće napasti BiH, ali u slučaju cijepanja BiH, ona će pomagati onim snagama unutar BiH koje će pokušati odcjepljenje. Mi imamo političke mehanizme, a i vojni su dovoljni unutar BiH, ako dio snaga ostane kao Oružane snage BiH. Ne može netko reći da neće biti u OSBiH, jer to nije legalno. Dok god postoje OSBiH, one, prema postojećim zakonima, mogu djelovati na prostoru cijele BiH, a imat će podršku EUFOR-a i NATO-a. E, te snage trebaju biti uvježbane", upozorava Zečević.
Kazazović smatra da su priče o secesiji, koje dolaze od Milorada Dodika, "magla". "Neki dan je na butmirski aerodrom sletio avion koji je dovezao engleske vojnike, njihovo naoružanje i vozila. To je bilo u sklopu jednog već standardnog procesa, manevara s vrlo karakterističnim nazivom - 'Brzi odgovor'. Svaka tendencija prema BiH izazvala bi samo jedan oštar sukob na Balkanu i to nikome ne pada na pamet, jer zna se kako su se završavali ti sukobi - na štetu onog tko bi ih počinjao. Drina ostaje granica, tako je 1000 godina, zna se tko stoji iza te granice i nema tu mnogo igre", ističe Kazazović.
Ratovi su i dalje opcija
Bivši šef Misije BiH pri NATO-u, prof. Alija Kožljak, tvrdi da je nakon usvajanja Sigurnosne strategije Srbije, vojna neutralnost, naglašena u tom dokumentu, jedan od momenata koji treba zabrinuti BiH i regiju. "Sada sa Srbijom ne možemo dijeliti te integracijske ambicije. U tom dokumentu se, između ostalog, naglašava da se ne isključuje agresija na Srbiju, te da su ratovi među državama i dalje opcija i u ovom modernom okruženju. I treći moment - zaštitit ćemo Srbe gdje god oni živjeli. To treba zabrinuti i Crnu Goru i BiH, a BiH direktnije jer se u tom dokumentu Srbija poziva na svoju odgovornost da zaštiti RS. Sve su to momenti koji naglašavaju lokalno hegemonističke ambicije Srbije."
Sugovornici Dnevnog avaza su složni da je sada potreban što brži ulazak u NATO. "SAD je prepoznao lokalni izvor nesigurnosti koji bi mogao doći iz Srbije. Pogotovo zato što je Srbija definitivno označena kao igrač Rusije na prostoru zapadnog Balkana, koji još nije integriran u euroatlantske integracije, pa Rusija i Kina pokušavaju da popune tu rupu i spriječe takve integracije. SAD su to prepoznale i najavile su intenzivnije novo uključenje ovdje", ističe Kožljak.
Nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma, podsjeća Kazazović, bilo je predviđeno da Hrvatska, BiH, Srbija i Crna Gora svoje teško naoružanje svedu na određenu mjeru. "Do danas nijedna od tih zemalja to nije ispoštovala do kraja",kaže Kavazović za Dnevni avaz.
