Smrtonosni projektili koji su pogodili Poljsku označavaju prvi put da je ruski rat u Ukrajini pogodio tlo NATO-a te predstavljaju ozbiljan test za Savez. Ali, sudeći prema prvim naznakama, čini se da kriza neće biti okidač izravnog vojnog sukoba između NATO-a i Moskve. Umjesto toga, projektili naglašavaju inherentni rizik da bi se u ukrajinski rat mogao slučajno uvući NATO - zbog pogreške ili krive procjene Rusije, piše za Sky News Deborah Haynes.
Američki predsjednik Joe Biden rekao je kako je "malo vjerojatno" da je projektil ispaljen iz Rusije, dok je novinska agencija Associated Press citirala američke dužnosnike koji tvrde da je moguće da ga je ispalila Ukrajina pri odgovoru na ruski zračni napad na zemlju. Poljski predsjednik dosad je rekao da njegova zemlja nema uvjerljive dokaze o tome tko je ispalio projektil i kako se čini da je napad bio nesretni incident, a ne stalna prijetnja.
Kakvi će biti razmjeri akcije?
Opći rat s Moskvom posljednja je stvar koju bi NATO želio, ali saveznici će vjerojatno nastojati na neki način odgovoriti na eksploziju u utorak, u kojoj su poginule dvije osobe. Prvi korak su hitni razgovori u srijedu ujutro u sjedištu u Bruxellesu, kada će će Poljska zatražiti konzultacije prema članku 4 NATO ugovora. To omogućuje savezniku koji se osjeća ugroženim da raspravi ono što ga brine i svaku moguću akciju.
Razmjeri reakcije ovisit će o tome što se dogodilo, zašto i kakvu poruku 30 država članica želi poslati ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu. NATO je do sada nastojao izbjeći sukob otkako je Rusija u veljači pokrenula svoju potpunu invaziju na Ukrajinu, koja nije dio NATO-a. No, Savez je također bio spreman na mogućnost da će Rusija pokušati iskušati savezničku odlučnost namjernim ciljanjem svog teritorija ili slučajnim ozljeđivanjem države članice – poput Poljske, koja dijeli granicu s Ukrajinom.
Snage NATO-a imat će razrađene ratne scenarije i način na koji najbolje odgovoriti. To znači da će, nakon što bude jasno što se dogodilo, reakcija NATO-a vjerojatno biti brza. Ali bit će potreban konsenzus.
Jačanje obrane
Ako se bude činilo da su se eksplozije u Przewodowu, selu u istočnoj Poljskoj, u blizini granice s Ukrajinom, dogodile greškom ili da su rezultat ukrajinskih protuzračnih obrambenih sustava, saveznici bi mogli odlučiti ojačati obranu radije nego krenuti u ofenzivu. Ako se utvrdi, što se čini daleko manje vjerojatnim, da je Rusija namjerno lansirala projektile na Poljsku, to bi značilo da je Moskva svjesno prešla crvenu liniju.
Saveznici su jasno rekli da će uzvratiti udarac ako bilo koji dio teritorija NATO-a bude napadnut. To bi moglo značiti čak i pozivanje na članak 5. Ugovora o osnivanju saveza, koji naglašava da je napad na jednu članicu napad na sve i mogao bi dovesti do toga da NATO uzvrati vojnom silom.
Prijetnja oružanim odgovorom na svaki oružani napad kamen je temeljac sposobnosti saveza da obrani sebe i svoje interese. Napad Rusije na Poljsku bio bi namjerni test ove odlučnosti. NATO će morati uravnotežiti potrebu da pokaže kako se takva akcija neće tolerirati i da se više nikada ne smije dogoditi s potrebom da se spriječi izazivanje šireg rata između dva nuklearno naoružana protivnika.
Situaciju s ratom u Ukrajini možete pratiti iz minute u minutu OVDJE.
