Više od 750 godina, stroga pravila propisuju što kardinali smiju, a što ne smiju jesti tijekom konklave kako bi se spriječilo njihovo trovanje, ali i da se skrivene poruke ne prenesu u piletini, raviolima ili na salvetama.
Turiste u Rimu ne bi trebalo iznenaditi da kardinali ovih dana posjećuju omiljene restorane ondje. Prije posljednjeg izbora pape 2013. godine, talijanski mediji raspisali su se kako su mnogi od njih zalazili u Al Passetto di Borgo, obiteljski restoran udaljen 200 metara od Bazilike svetog Petra gdje kardinal Donald William Wuerl redovito naručuje lazanje, a Francesco Coccopalmerio voli lignje na žaru. Skupina kardinala tamo se sastala i 2005., nakon smrti pape Ivana Pavla II. Odlučili su lobirati za njemačkog kardinala Josepha Ratzingera, koji je ubrzo svijetu postao poznatiji kao papa Benedikt XVI.
Mnogi kardinali u Vatikanu vrijeme uoči konklave koriste za razgovore o stanju u Crkvi i njezinim izazovima. Dubokoumni razgovori, međutim, ne odvijaju se u Domu svete Marte, već u spomenutim malenim restoranima uz Vatikan.
Novi papa izabran na pizzi?
Isusovački svećenik i vatikanski stručnjak Thomas Reese otkrio je medijima da je upravo to razdoblje prije konklave ključno, kada imaju priliku večerati, popiti kavu i razgovarati jedni s drugima. Dodao je da je vrlo moguće da će novi papa biti izabran tijekom uživanja u pizzi.
Ne čudi što kardinali žele utažiti glad za dobrim obrokom jer će tijekom konklave, tajnog izbora novoga pape koja počinje 7. svibnja, biti potpuno izolirani od svijeta u Sikstinskoj kapeli. Glasanje, spavanje i obroci odvijat će se u strogo kontroliranoj izolaciji.
Kako se bira papa?
Časne sestre u Domu svete Marte, rezidenciji u kojoj kardinali borave tijekom sekvestracije, pripremit će jednostavna jela karakteristična za talijansku regiju Lazio i obližnji Abruzzo - minestrone, špagete, ražnjiće od janjetine i kuhano povrće. Kao i u doba renesanse, ovaj je proces strogo kontroliran kako bi se osigurali da nikakve informacije ne mogu ući ili izaći iz njihove rezidencije.
Novog Svetog Oca izabrat će Kardinalski zbor, odnosno 133 kardinala starijih od 80 godina na tajnoj papinskoj konklavi. Naziv dolazi od latinskog "cum clave" što znači "s ključem" i sugerira na zatvoreni proces izbora pape. Na svijetu postoji više od 250 kardinala iz raznih zemalja, no njih samo 133 su kardinali izbornici. Svi stariji od 80 godina automatski su isključeni iz obreda. Oko 110 kardinala izabrao je pokojni papa Franjo u posljednjih 10 godina i oni uvelike odražavaju njegovu viziju inkluzivnije crkve.
Kada stignu u Rim, kardinali se okupljaju pod veličanstvenim Michelangelovim oslikanim stropom u Sikstinskoj kapeli. Nakon što se izgovore riječi "extra omnes", u prijevodu "svi van", kapelu napuštaju svi osim kardinala s pravom glasa i nekolicine dužnosnika i liječnika te se vrata zaključavaju.
Kardinali polažu zakletvu apsolutne tajnosti i nije im dopušten kontakt s vanjskim svijetom tijekom trajanja izbornog procesa. Oduzimaju im se mobiteli, ne smiju čitati novine, gledati televiziju, dobivati pisma ili poruke. Kapela se pretražuje zbog eventualnih prislušnih uređaja prije i tijekom konklave.
Kardinali su osigurani u jednom zajedničkom prostoru u kojem poruke iz vanjskog svijeta ne mogu doći do njih. Jedini signal je bijeli dim koji svijetu nagovještava da je dobio novog Svetog Oca, dok crni dim znači da se kardinali tijekom glasovanja nisu uspjeli usuglasiti i da ni jedan kandidat nije dobio potrebne dvije trećine plus jedan glas.
Spavaju i jedu u namjenski izgrađenom hotelu u Domu svete Marte u blizini Sikstinske kapele gdje je tijekom svog 12-godišnjeg pontifikata živio i papa Franjo.
Hrana kao rizik u konklavi
Nekad su konklave predstavljale izazov za osobnu higijenu. Prije nego što je Dom svete Marte izgrađen 1996. godine, kardinali su spavali na krevetima u sobama povezanima sa Sikstinskom kapelom. Konklave u 16. i 17. stoljeću opisivane su kao "odvratne", mnogi su se žalili na smrad i strah od izbijanja bolesti, posebno ljeti. Zatvoren prostor i nedostatak ventilacije nisu im išli u prilog pa bi pojedini kardinali napuštali konklave teško bolesni.
Kroz povijest, hrana je predstavljala potencijalni rizik tijekom izbora pape. Ravioli namijenjeni za kardinale mogli su biti punjeni nedopuštenom porukom kuhinjskom osoblja, ili je kardinal mogao prokrijumčariti rezultate glasovanja vanjskom svijetu prljavim ubrusom. I tijekom zajedničkog objeda moglo bi se naći vremena za skrivene pregovore.
Upravo se u filmu Konklava iz 2024., nominiranom za Oscara, a koji je posebno postao primamljiv nakon smrti pape Franje, gotovo sve radnje odvijaju u kantini, a ne u glasačkim sobama. Bučni obroci u kontrastu su s gotovom potpuno tihom konklavom koja se odvija bez formalnih rasprava. Ipak, oko ceremonijalne tišine odvija se mnogo komunikacije, koja se većim dijelom zbiva upravo oko hrane i putem hrane.
Zakonik o tajnosti konklave nastao je još 1274. godine kada je papa Grgur X. napisao propise koji i danas djelomično diktiraju izgled izbora pape. Njegov je odabir trajao najduže, gotovo tri godine je trebalo da se postigne većinski dogovor potreban za imenovanje novog poglavara Katoličke crkve. Talijanski kanonist Henricus de Segusio, koji je služio u toj konklavi, kazao je da su lokalni stanovnici prijetili da će ograničiti hranu kardinalima kako bi ubrzali odabir pape.
Nova pravila pape Grgura X. uključivala su izolaciju tijekom konklave, a to je pravilo i danas na snazi. Isto tako, propisano je i racioniranje hrane. Naime, nakon tri dana bez dogovora, kardinalima se davao samo jedan obrok dnevno. Nakon osam dana, prenosi BBC, jeli bi isključivo kruh i vodu. Sredinom 14. stoljeća, Klement VI. je ublažio pravila i dopustio obroke u tri slijeda - od juhe, glavnog jela od ribe mesa ili jaja i deserta.
Kuhinja, stražari i provjere
Najdetaljniji povijesni prikaz kulture hrane tijekom konklava dao je Bartolomeo Scappi, najpoznatiji kuhar renesanse koji je posluživao pape Pija IV. i Pija V. U svojoj knjizi Umjetnost kuhanja otkrio je tajne jedenja tijekom izbora pape Julija III. i strogi nadzor koji traje do danas.
Prema Scappiju, kuhari i somelijeri su svakodnevno jela za kardinale pripremali u zajedničkoj kuhinji. Kako bi spriječili dijeljenje nedozvoljenih poruka, u kuhinji su bili stražari. Dva puta dnevno, redoslijedom određenim lutrijom, upravitelji su hranu donosili u "kotač" (originalno rotu) odnosno okretni tanjur koji je bio ugrađen u zid i omogućavao da se hrana i piće dodaju kardinalima u njihovoj dvorani.
Prije nego što bi prošli kroz zid do njih, hranu i piće provjeravali su ispitivači kako bi spriječili nedozvoljene poruke, a svaki su korak pratili talijanski i švicarski stražari.
Namirnice su se strogo kontrolirale. Nije bilo dopušteno ništa u čemu bi se mogle sakriti tajne poruke, poput zatvorenih pita ili cijelih kokoši. Vino i voda servirali su se u prozirnom staklu, a platnene salvete su se otvarale i pregledavale. Time se osiguravala potpuna izolacija kardinala, a dijelom se ublažavao i rizik od trovanja, posebno u vrijeme u koje je papinstvo bila izrazito utjecajna politička pozicija.
Osim strogog protokola i ograničenja, obroke koje je Scappi opisao bili su obilni i uravnoteženi, sa salatom, voćem, suhomesnatim proizvodima, vinom i svježom vodom.
Smještaj je također bio udoban. Svaki kardinal imao je veliku ćeliju za sebe, ukrašenu svilom i bogato opremljenim krevetom, stolom, vješalicom za odjeću, dvije stolice, noćnom posudom i škrinjom koja se može zaključati.
Zabrinutost da će se u cijelim pilićima sakriti tajne poruke izblijedila je kroz godine. U konklavi modernog doba, osim hrane, nova je briga nedozvoljena komunikacija elektroničkim sredstvima.
POGLEDAJTE VIDEO: Kardinali dogovaraju početak konklave. Papu Franju izabrali u dva dana
