Tik uoči dana istine za Ursulu von der Leyen, koja mora dobiti najmanje 361 zastupnički glas da bi drugi put bila izabrana za predsjednicu Europske komisije, stiže udarac suda Europske unije koji je u dugo iščekivanoj presudi rekao da Komisija nije bila dovoljno transparentna oko nabavke cjepiva protiv COVID-a 19.
Presuda suda u Luksemburgu udarac je za Von der Leyen koja se našla pod povećalom javnosti tijekom nabave cjepiva, posebice zbog afere Pfizergate i odbijanja Komisije da objavi poruke koje je razmijenila sa šefom te farmaceutske tvrtke.
Da bi ovakva odluka u političkom smislu mogla naštetiti aktualnoj šefici Komisije, koja se nada drugom mandatu, smatra i hrvatska stručnjakinja za europsko pravo Zlata Đurđević, koja nam je prevela presudu i objasnila što ona zapravo znači.
Europarlamentarci i građani, pozivajući se na zakone o slobodi informacija, zatražili su od Komisije da objavi ugovore o nabavi cjepiva, no izvršno tijelo EU-a objavilo je samo cenzuriranu verziju tvrdeći da su neki dijelovi redigirani zbog zaštite komercijalnih interesa ili pitanja privatnosti, zbog čega je pokrenut proces na sudu.
Što znači presuda?
"Pravno, ova presuda znači da su poništili odluke Komisije kojima je uskratila pristup određenim podacima koji su se odnosili, između ostaloga, na imena osoba koje su sudjelovale u pregovaračkom procesu. Sud je rekao da je nužno da se objavi identitet te institucionalne i profesionalne uloge koju su pojedinci imali tijekom pregovora da bi se moglo utvrditi njihova neovisnost i nepostojanje sukoba interesa. Temeljni uvjet za donošenje zakonitih odluka u pregovorima od strane Komisije ili drugih javnih vlasti te isključenje sukoba interesa kod sklapanja određenih poslova. A to se ne može provjeriti, rekao je sud, bez da se otkrije identitet te uloga osoba koje su sudjelovale u pregovorima", ističe Đurđević za Danas.hr.
Sud EU-a također je rekao da Komisija nije dala adekvatan razlog za cenzuru dijelova ugovora. Primjerice, "zacrnjeni" su dijelovi ugovora koji se tiču odšteta farmaceutskih tvrtki u slučaju neispravnosti cjepiva. Komisija sad ima dva mjeseca i deset dana da se žali na odluku.
"Komisija je objavila djelomični sadržaj dokumenata tako što je neke podatke zacrnila tj. zamutila. Pozvala se pritom na zaštitu privatnog života pojedinca, zaštitu poslovnih interesa, čak i na zaštitu procesa donošenja odluka, a Sud je poništio odluke Komisije zbog nedostatnog obrazloženja, odnosno jer nisu dokazali postojanje drugih interesa koji bi pretezali nad pravom javnog pristupa dokumentima.
Za skrivanje klauzula Ugovora o naknadi štete za pogreške u proizvodnji cjepiva Sud nije imao razumijevanja, isključio je takvu zaštitu zbog poslovnog interesa i rekao da se radi o neprihvatljivoj zaštiti izbjegavanja odgovornosti. Proizvođač je odgovoran za štetu prouzročenu nedostatkom na njegovom proizvodu i njegova se odgovornost ne može ograničiti ili isključiti u odnosu na žrtvu klauzulom koja ga ograničava ili oslobađa odgovornosti. Stoga, odredbe o naknadi štete moraju biti javno dostupne, a osoba čije je zdravlje oštećeno cjepivom ili su umrle, zbog pogreške proizvođača, imaju same ili njihovi srodnici pravo na odštetu", pojašnjava stručnjakinja za europsko pravo.
Sud pravde EU-a osigurava da se pravo Europske unije jednako tumači i primjenjuje u svim državama članicama, kao i da ga države članice i institucije EU-a poštuju. Sud Europske unije čini jedan sudac iz svake države članice i 11 nezavisnih odvjetnika. Među njima je i dvoje Hrvata - Siniša Rodin koji obnaša ulogu suca i Tamara Ćapeta kao nezavisna odvjetnica. Opći sud, s druge strane, čine po dva suca iz svake države članice. U određenim okolnostima mogu im se obratiti i pojedinci, poduzeća ili organizacije da bi pokrenuli postupak protiv neke od institucija Europske unije ako vjeruju da je povrijedila njihova prava.
Kakve će političke posljedice presuda Suda EU-a imati, tek treba vidjeti. Odluka je donesena dan prije glasanja o Von der Leyen i, smatra Đurđević, može utjecati na njegov ishod.
Hoće li Von der Leyen opet na čelo EK-a?
"Mislim da bi presuda mogla pridonijeti negativnoj političkoj percepciji predsjednice Komisije i sigurno će njezin integritet i poštivanje prava EU-a dovoditi u pitanje od pojedinih zastupnika i šire javnosti. Na načelnoj razini, trebalo bi joj štetiti. Pokazalo se da je Komisija prekršila europsko pravo, konkretno odredbe Uredbe o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije, a koja se odnosi na pravo građana EU-a na pristup informacijama i na obrazloženje odluka tijela EU-a te da je dala prednost netransparentnosti, odnosno skrivanju podataka koji mogu razotkriti sukob interesa ili nelegitimne poslovne interese u tim pregovorima.
Radi se o sredstvima proračuna Europske unije u koji uplaćuju svi građani EU-a i sve države članice, i zbog čije je zaštite osnovano Europsko javno tužiteljstvo prije dvije godine. Posebno je otegotna okolnost što se možda radi o podacima koji su relevantni za kazneni progon koji je belgijsko tužiteljstvo odnosno Europsko javno tužiteljstvo pokrenulo protiv predsjednice Komisije u tzv. Pfizergate skandalu u kojem ju se sumnjiči za uništavanje javnih dokumenata, sukob interesa i korupciju"; zaključuje Đurđević, dodajući da već sami izvidi Europskog tužiteljstva bacaju sjenu na njezino prošlo i buduće političko djelovanje.
Politico je krajem prošle godine izvijestio da je najmanje 215 milijuna doza cjepiva protiv COVIDA-19 za europske građane uništeno, što je porezne obveznike koštalo najmanje četiri milijarde eura. Taj medij upozorava kako je ta cifra vjerojatno podcijenjena. Isti je medij objavio da je Europska unija od početka pandemije naručila oko 1,5 milijardi doza cjepiva.
Najnovija presuda poništava odluke Komisije kojima je ograničen pristup informacijama. Sam sud ne može dati pravo na pristup tim informacijama, nego to može samo Europska Komisija, no to znači da ne smije zaštititi identitet osoba koje su bile u pregovaračkom procesu, mora navesti koje su bile njihove profesionalne i institucionalne uloge te moraju bolje obrazložiti ako vjeruju da postoji razlog za uskraćivanje takvih informacija. No, sud je bio jasan rekavši da u ovom slučaju prednost ipak ima javni interes.
Prije samo mjesec dana Von der Leyen, inače kandidatkinja Europske pučke stranke za predsjednicu Komisije, otvoreno je govorila da je uvjerena u novi mandat i potrebnu većinu u novoizabranom Europskom parlamentu. Da su čelnici država članica EU-a postigli dogovor o imenovanjima na vodeće dužnosti u europskim institucijama i da bi prema tome Von der Leyen trebala opet biti predsjednica EK-a, ovih se dana šuškalo po diplomatskim izvorima.
Von der Leyen je uspješno prošla prvu stepenicu kad je krajem lipnja dobila potporu Europskog vijeća, a sada joj preostaje dobiti natpolovičnu većinu zastupnika. No, kako je ranije iz Strasbourga izvijestila RTL-ova reporterka Ana Mlinarić koja je pratila prvo zasjedanje novog Europskog parlamenta, tu nisu isključena iznenađenja. Većina s europskim pučanima, socijalistima i liberalima ima 400 glasova, što je više nego što joj treba za re-izbor, no valja podsjetiti da je na prošlim izborima imala puno deblju većinu pa je prošla za samo devet glasova.
Prvi puta na ovu poziciju Von der Leyen je izabrana u srpnju 2019. godine s 383 glasa za, čime je postala prva žena na čelu te institucije.
POGLEDAJTE VIDEO: Bartulica otkrio da neće glasati za Ursulu von der Leyen: 'Napravila je dosta propusta'
