Nove carine koje je uvela američka administracija, a koje je ranije najavio predsjednik Donald Trump, već izazivaju velike probleme u globalnom lancu opskrbe (supply chain) gotovo svih roba - od poljoprivrede, preko obojenih metala, ruda i nafte, sve do potrošačke elektronike, odjeće i obuće.
Lanac opskrbe, u praksi, zapravo predstavlja izuzetno složenu globalnu mrežu tvrtki, različitih državnih agencija i organizacija, te ljudi zaposlenih u njima, njihovih aktivnosti, financijskih informacija i resursa uključenih u proizvodnju i isporuku proizvoda ili usluga krajnjem potrošaču. On počinje s osnovnim sirovinama, te prolazi kroz procese proizvodnje, skladištenja, transporta i distribucije, sve do trenutka kada krajnji proizvod (bio on hrana, pametni telefon ili TV uređaj) stigne do kupca. Učinkovitost ovog lanca opskrbe ključna je za uspjeh velikih tvrtki, kao i malih poduzeća jer izravno utječe na troškove, brzinu isporuke i zadovoljstvo korisnika.
Carine, kao dodatna državna opterećenja na svu uvoznu ili izvoznu robu, značajno utječu na lanac opskrbe, posebno na robu koja više puta prelazi međunarodne granice. Uvođenje carina povećava troškove uvoznih sirovina i gotovih proizvoda, što dalje može dovesti do viših krajnjih cijena za potrošače ili smanjenja profitne marže poduzeća. Carine također mogu usporiti protok robe zbog potrebnih carinskih procedura, inspekcija i velike dokumentacije.
Apple u pripremi
Ovo, dalje, može dovesti do kašnjenja u isporuci i poremetiti planiranje proizvodnje. Osim izravnih troškova i kašnjenja, carine mogu utjecati i na odluke o samoj lokaciji proizvodnje i izvorima opskrbe resursima. Tvrtke tako mogu odlučiti premjestiti proizvodnju u zemlje s nižim ili nultim carinama, ili pronaći domaće dobavljače, kako bi izbjegle carinske dažbine. U nekim slučajevima visoke carine, poput onih koje su upravo uvedene u SAD-u, mogu dovesti i do smanjenja obujma međunarodne trgovine i preusmjeravanja lanaca opskrbe na regionalne ili domaće izvore. Stoga, razumijevanje i upravljanje carinskim propisima ključno je za učinkovito funkcioniranje globalnih lanaca opskrbe.
Zbog svega navedenog, nije veliko iznenađenje da američki giganti žele na neki način "osigurati" veće zalihe za narednih nekoliko mjeseci. Azijski mediji navode da je kompanija Apple, jedna od najvećih svjetskih korporacija u području tehnologije, posljednjeg tjedna ožujka u velikoj akciji, koja je nalikovala na holivudske filmove, u SAD uvezla robu u pet velikih transportnih zrakoplova, koji su dovezli prije svega iPhone uređaje, kao i nove MacBook prijenosnike, proizvode koji su ključni za ovu kompaniju i koji joj donose najveću zaradu. Jasno je da Apple želi imati inventar za narednih nekoliko mjeseci, barem za tržište SAD-a, po "starim" cijenama.
Analitičari procjenjuju da će novi pametni telefoni, bili oni Apple, Xiaomi, Oppo ili drugih brendova, biti skuplji za najmanje 25 do 30 posto, budući da se oni najvećim dijelom proizvode na Tajvanu, u Kini i Vijetnamu. Čak i ako su tvornice u drugim zemljama, proizvodnja pametnih telefona i računala, kao i sve druge slične opreme, izravno ovisi o Kini i Tajvanu, gdje se proizvodi najveći dio komponenti za njih. U zemljama članicama Europske unije, kao i drugim europskim zemljama, ove cijene mogle bi biti i još veće, budući da Bruxelles priprema kontra-carine, te nema ugovore o slobodnoj trgovini s Kinom. Svakako treba očekivati najmanje 20 posto veće cijene elektronike u Europi, najviše za pametne telefone, konzole za igre, te uređaje za pohranu podataka.
Što će biti s cijenama mobitela i odjeće?
Slično je i s odjećom i obućom poznatih svjetskih brendova, koja se već desetljećima dominantno proizvodi u Kini, Vijetnamu, Bangladešu i drugim zemljama jugoistočne Azije. Stručnjaci navode da ovdje ne bi trebalo očekivati toliki rast cijena, ali postoji problem druge vrste - najveći američki i većina europskih distributera brendirane odjeće (a naročito sportske opreme) uračunavaju marže od 30 do nevjerojatnih 50 posto krajnje cijene. Malo je vjerojatno da će se distributeri i veliki trgovinski lanci (kao i sami proizvođači) odreći svog profita, te je za očekivati da će odjeća poskupjeti barem 20 posto.
Američke novinske agencije pozivaju građane da "već sada planiraju" cijene odjeće i školske opreme za novu školsku godinu. Prema većini analiza s Wall Streeta, SAD uvozi između 95 i čak 97 posto sve odjeće i obuće, naročito one iz nižeg cjenovnog ranga. Podaci udruženja američkih prodavača obuće "FDRA" (Footwear Distributors and Retailers of America) navode da je gotovo 99 posto tenisica prodanih u SAD-u - uvezeno, prvenstveno iz zemalja jugoistočne Azije. Opet, u Europi će cijene pratiti povećanja u SAD-u i na svjetskom tržištu, iako je ona u nešto povoljnijoj situaciji - uvozi se "samo" između 65 i 71 posto odjeće i obuće, za što je prošle godine utrošeno 177,8 milijardi eura.
POGLEDAJTE VIDEO: Ekonomist objasnio što carine Donalda Trumpa znače za Hrvatsku
