Zalihe dizelskog goriva u SAD-u na najnižoj su razini od 2008., upravo kada se zemlja približava sezoni velike potražnje, javlja Newsweek. Uprava za energetske informacije (EIA) iznijela je podatak da SAD-u od 14. listopada ostaje zaliha dizelskog goriva za 25,4 dana, a voditelj Fox Newsa Tucker Carlson i mnogi na društvenim mrežama zazvali su uzbunu zbog toga što će zemlji ponestati dizelskog goriva prije Dana zahvalnosti.
No, je li nešto takvo uopće moguće?
"Jednostavno ne vidim da će se to dogoditi", kaže Denton Cinquegrana, glavni naftni analitičar u agenciji Oil Price Information Service (OPIS). "Ali hipotetski, na koji način bismo ostali bez dizela? Tako što bi sve rafinerije prestale s radom. Cjevovodi bi prestali raditi. To je prilično nevjerojatan scenarij, zar ne? Zalihe su sigurno male, ali idući nizvodno kroz lanac opskrbe, ako imate ugovor, dobivate svoje galone/raspodjelu na temelju ugovora."
EIA je precizirala za Newsweek da je brojka koja im je dostupna, 25,4 dana opskrbe destilatnim gorivom koje je ostalo u skladištu, "samo mjerenje količine destilatnog goriva u skladištu" te ne uzima u obzir količinu destilatnog goriva proizvedenog u američkim rafinerijama ili količinu destilatnog goriva uvezenog u zemlju.
Tom Kloza, osnivač OPIS-a, kaže da je malo vjerojatno da će zemlja ostati bez dizela, ali "uvijek postoji mogućnost".
Kriza u opskrbi
Kada bi država ostala bez dizela, to bi bilo katastrofalno. "To bi zamrznulo globalnu trgovinu", rekao je Kloza. "Što god imate, bilo da je to automobil ili widget, sve što se kreće svijetom kreće se zahvaljujući molekulama dizela. Roba se ovdje doprema brodovima, a kad jednom stigne, kreće se ili željeznicom ili kamionom. I većinu tih vozila pokreće dizel. To bi bio veliki problem. Mislim da nemamo još spremne skutere ili električne automobile kao zamjenu. Dogodila bi se, dakle, neka vrsta praznine u energetskoj tranziciji, gdje možda ne bismo prelazili ni na što jer bi trgovina samo stala."
Kloza trenutnu krizu u opskrbi ne voli nazivati nestašicom, ali kaže da niske zalihe dizela signaliziraju krizu. "Mislim da je svako gorivo ove godine bilo u krizi, u jednom ili drugom trenutku."
Zabrana ruskog uvoza, koja je blokirala neke rezerve nafte i plina na koje je SAD računao, tjera zemlju na prilagodbu koja još uvijek traje, kaže Kloza. No dok je ova kriza do sada bila podnošljiva ljeti, "sada najveći rizik dolazi u vrijeme niskih temperatura na sjevernoj hemisferi, rekao bih od Božića do Valentinova", kaže Kloza.
Nema potrebe za panikom
"Možete imati problema ne samo s dizelom, već i s mnogim drugim proizvodima. A mogli biste imati problema jer se dio dizela koristi za lož ulje ili se čak koristi jer se prirodni plin prekida komercijalnim kupcima."
Kloza ipak smatra da će ove zime biti dovoljno goriva unatoč krizi. "Imat ćemo logističkih problema i cijena će biti vrlo visoka. Ne bih se iznenadio ako ne vidimo da cijene dizela ostanu negdje između pet i 6,50 dolara po galonu u SAD-u, ali ćemo ga barem moći pronaći", kaže. Dodaje da američke rafinerije trenutačno imaju vrlo velik poticaj za proizvodnju dizela, jer su njihove "profitne marže pet do 10 puta veće od onih na koje su navikli u posljednjih 20 ili 30 godina" - tako da ne bi tek tako napustili proizvodnju.
Dok će trenutna nestašica dizela vjerojatno potaknuti inflaciju ove zime i potencijalno dovesti do usporavanja gospodarstva SAD-a, i Kozla i Cinquegrana smatraju da nema potrebe za panikom zbog nestašice dizela.
"Dizel može biti vrlo sezonski. To je sada postalo veća briga jer idemo u hladnije mjesece", rekao je Cinquegrana. "Osim toga, svi deficiti opskrbe koncentrirani su na istočnoj obali. Svi ostali dijelovi zemlje su u deficitima kojima se može upravljati - zalihe destilata obale Meksičkog zaljeva zapravo su trenutno iznad petogodišnjeg prosjeka. Situacija s dizelskim gorivom snažno je koncentrirana samo u jednom dijelu zemlje.
Ne bih govorio da nećemo imati dizela ili da nećemo imati benzina, to je malo kao da raspirujete vatru u prepunom kazalištu", rekao je Kloza.
