Beogradski publicist Jovan D. Marjanović ovih je dana predstavio knjigu "Genetika stare i nove Europe - porijeklo naroda jugoistočne Europe" u kojoj iznosi novu teoriju o podrijetlu Srba. Na temelju svojih istraživanja genetičkih analiza, Marjanović tvrdi da su Srbima najsrodniji Hrvati i Rumunji te da sva tri naroda vuku podrijetlo od Dačana koji su na Balkanskom poluotoku živjeli u antičko doba, pišu beogradske Večernje novosti.
Kao glavni argument u prilog svojoj tvrdnji Marjanović navodi zastupljenost haploskupina i rezultate suvremenih analiza gena koje pokazuju da oko 70 posto Srba potiče od autohtonih antičkih naroda koji su u kameno doba živjeli na Balkanu dok su preostalih 30 posto uglavnom slavenskog podrijetla.
"Naši preci su starosjedioci Balkanskog poluotoka"
"Većinska zastupljenost I2 haploskupine među Srbima također navodi na nedvosmislen zaključak da su naši preci starosjedioci Balkanskog poluotoka. Genetika je dokazala genetsku sličnost svih naroda na ovom području. Da je bilo suprotno, odnosno da je na Balkanu bilo masovnog doseljavanja Slavena, Bugara i Mađara, tada genetska sličnost naroda jugoistočne Europe ne bi bila moguća", rekao je Marjanović za Večernje novosti.
On kaže kako se zaboravlja da je područje antičke Dacije - i one koja je u vrijeme Rimskog carstva bila romanizirana i one neromanizirane - "preseljena" južno i zapadno od Dunava.
"To je područje od Baranje do Dobrudže. Zato svi balkanski narodi, gotovo dvije trećine njih, imaju gene koji vode do starosjedioca našeg poluotoka. U toj činjenici krije se objašnjenje velike genetske sličnosti između Srba, Hrvata i Rumunja", tvrdi Marjanović.
"Današnji južnoslavenski jezici u osnovi su dačanski"
Potvrdu svoje teorije on pronalazi i u jeziku.
"Današnji južnoslavenski jezici u osnovi su dačanski, odnosno dačansko-ilirski, a 'nadogradnja' potječe od slavenskih naroda. Rumunjski jezik danas zvuči drugačije, ali i za to postoji objašnjenje. Najprije, treba znati da je Rumunjska i dan-danas puna toponima tipičnih za južnoslavenske jezike. Osim toga, često se zanemaruje neosporna činjenica da su do početka 19. stoljeća Rumunji imali gotovo polovinu istih riječi kao Srbi. Potom su, prije dva stoljeća, u svoj govor počeli unositi francuske riječi. To je posljedica tadašnje politike vlaškog, transilvanijskog i moldavskog plemstva i njihove težnje da dokažu svoje romansko podrijetlo kako bi se zaštitili od Rusa i njihova utjecaja", zaključuje Marjanović.
