U kosovskom selu Goraždevac kod Peći u ponedjeljak rano ujutro ispaljeni su hici iz vatrenog oružja na nekoliko kuća i automobila, zapaljeno je jedno vozilo i kiosk, a spomenik u središtu sela je demoliran, izvijestila je Radio Televizija Srbije.
U incidentu koji se dogodio oko tri sata ujutro nije bilo ozlijeđenih, ali je lokalno stanovništvo kosovskih Srba uznemireno. Napadači su, po riječima ministra za povratak i manjinske zajednice u kosovskoj vladi Dalibora Jeftića, pokušali zapaliti i demolirali spomenik žrtvama NATO bombardiranja 1999. godine, a najviše hitaca ispaljeno je na kuću jedne peteročlane srpske obitelji.
Kosovska policija je obavila očevid, a srbijanski dužnosnici oštro su osudili ovaj napad.
Direktor ureda za Kosovo srbijanske vlade Marko Đurić je, osuđujući napad albanskih ekstremista, pozvao Srbe da sačuvaju prisebnost i da ne odgovaraju na provokacije.
"Nedvojbeni cilj napada je zastrašivanje srpskog stanovništva na Kosovu i Metohiji kako bi se prinudili na iseljavanje, a 'kristalna noć' u Goraždevcu ima sva obilježja terorizma", naveo je Đurić u priopćenju i pozvao međunarodnu zajednicu da na ovu situaciju "reagira s najvećom ozbiljnošću". Đurić će, kako je najavljeno, danas posjetiti Srbe u Goraždevcu, a izjavu u povodu ovog incidenta najavio je i srbijanski premijer Aleksandar Vučić.
Srpska enklava u Goraždevcu kod Peći već je više puta bila meta albanskih ekstremista, a 13. kolovoza 2003. rafalima iz automatskog oružja ubijeno je dvoje srpske djece, a četvero ih ranjeno kad je na njih pedesetak pucala nepoznata skupina napadača dok su kupali na rijeci Bistrici.
Međunarodna misija UN (UNMIK) tada je ponudila milijun eura nagrade za informacije o napadačima, no napadači nisu otkriveni, premda očevi ubijenih dječaka tvrde kako se zna tko su i da su to rekli istražiteljima KFOR-a.
Europska pravosudna misija na Kosovu (EULEX) je krajem 2010. godine, zbog nedostataka dokaza, zatvorila istragu koju je po dolasku na Kosovo preuzela od UNMIK-a.
U travnju 2013. godine Priština i Beograd postigli su, pod okriljem EU, tzv. Briselski sporazum o normalizaciji odnosa, a zastoj u pregovorima nastao je nakon što se oporba na Kosovu, nizom incidenata i prosvjeda u skupštini i na prištinskim ulicama, usprotivila provođenju sporazuma i formiranju Zajednice sprskih općina, koja je dio briselskog sporazuma.
