Premijer Kosova Ramush Haradinaj nedavno se pohvalio potpisivanjem sporazuma s Albanijom o uspostavi zajedničkih graničnih točaka. “U interesu je Kosova i Albanije očuvanje i unaprjeđenje bilateralnih odnosa i partnerstva između dviju zemlja. Bila mi je čast sudjelovati potpisivanju sporazuma o uspostavljanju zajedničkih graničnih točaka između Kosova i Albanije, po principu integriranog upravljanja granicom i našeg zajedničkog europskog puta".
Pritom je istaknuo kako granica između dviju zemalja više ne postoji te je za ožujak najavio drugu fazu punog uklanjanja granice po načelu Schengena.
Očekivano, to je prilično razljutilo Srbe. Blic se zgraža kako je ovaj potez Albanije i Kosova ostao bez ikakve osude jer u njemu vide prvi korak prema Velikoj Albaniji. Prvi korak je ujedinjenje s Kosovom, a dalje bi Albanija na ovaj ili onaj način tražila i dijelove južne Srbije, istočne Crne Gore, zapadne Makedonije te sjeverozapadne Grčke, u granicama u kojima je bila velika Albanija nakon okupacije fašističke Italije, pišu.
'Zastavom je jasno poslana poruka velikim silama'
U kronologiji prijetnje stvaranja nove velike Albanije, Blic kao jedne od koraka ističe i "uzimanje Kosova i Metohije u akciji tijekom 78 dana bombardiranja Srbije 1999." i provokaciju na stadionu u Beogradu 2014. kada je na utakmici između Albanije i Srbije dronom dovučena zastava s kartom upravo takve velike Albanije. Prema ocijeni Blica, tada je "poruka poslana i Srbiji i regiji i velikim silama u brižljivo planiranoj političkoj provokaciji".
Iza promjene graničnog režima su sasvim drugi ciljevi
No analitičari su ipak nešto oprezniji. "Ne čudi me to što je Rama napravio integrirani prijelaz u vidu kućice u kojoj sjede policajac i carinik. Ako bi se granica potpuno ukinula, da se preko nje prolazi bez pokazivanja dokumenata, to je druga priča. Onda je to potpuno drugačiji režim i međukorak da se jednog dana u perspektivi proglasi ujedinjenje" kaže Aleksandar Popov, iz Centra za regionalizam, piše Blic.
No, ističe kako je u bližoj budućnosti takvo ujedinjenje malo vjerojatno jer to ne odgovoara ciljevima SAD-a i EU. Razlog zašto kosovski i albanski čelnik ovaj prvenstveno simoblični potez proglašavaju prekretnicom i pretečom ujedinjenja je zapravo politikanstvo, "Rama ima probleme na unutrašnjem planu, suočava se sa prosvjedima i pričom o ukidanju granica pokušava skrenuti pažnju", smatra Popov.
I Dragan Đukanović iz Centra za vanjsku politiku ne misli da je riječ o koraku prema ujedinjenju, ali i dalje ovaj potez smatra prilično opasnim obzirom da dolazi u vrijeme kada se očekuje nastavak pregovora Beograda i Prištine.
"Takve izjave i akti sigurno neće naići na odobravanje Washingtona i Bruxsellesa i oni neće dopustiti spajanje" kaže Đukanović za Blic, a na pitanje zašto nisu reagirali ima jednostavan odgovor. "Ne oglašavaju se jer je riječ o promjeni graničnog režima, a ne o suspenziji granice", kaže, ali odmah upozorava: "Indikativno je, međutim, da takvi potezi dolaze baš sada i da ih provode i Priština i Tirana. SAD će sigurno biti protiv takve megalomanske tvorevine", zaključuje.
'Rusija se sigurno neće previše miješati'
Ni osnivanje vojske Kosova i uvođenje poreza na proizvode iz Srbije Popov ne vidi kao nepremostiv problem. "Kada se pojavi moćan posrednik to se lako vrati u normalu".
A kao najvažnijeg posrednika vidi upravo Ameriku. "SAD će imati važnu ulogu, što pokazuje i Trumpovo pismo kojem najavljuje završnicu pregovora. EU se preslaguje pred izbore. Rusija, koliko god se mi pozivali na nju, ima svoj rep oko Krima i neće se puno miješati. Uostalom, rekli su da će prihvatiti sve što se dvije strane dogovore" zaključuje Popov.