Lista "Srpska" postavila je četiri uvjeta da bi glasovala za transformiranje Sigurnosnih snaga Kosova u Oružane snage Kosova, dogovorenih kod formiranja koalicije s Demokratskom partijom Kosova (DPK) i Demokratskim Savezom Kosova (DSK).
"Srpska" ni za milimetar ne odustaje od sljedećih zahtjeva: formiranje Zajednice srpskih općina, da srpska zajednica imenuje zamjenika direktora tajne kosovske službe, da zamjenik zapovjednika Sigurnosnih snaga bude iz redova srpske zajednice te prekid privatizacije u općinama uključujući Brezovicu i Trepču, prenijeli su beogradski elektronički mediji.
Pozivaju se na UN
Službeni Beograd, koji podupire listu "Srpska", protivi se formiranju vojske Kosova tvrdeći da to nije sukladno rezoluciji 1244 UN iz 1999., koja je još na snazi i podrazumijeva da na Kosovu madant vojne sile imaju mirovne snage UN-a (KFOR).
Srbijanski šef diplomacije Ivica Dačić u ožujku je na međunarodnom skupu u organizaciji NATO-a u Beogradu ponovio da se Srbija protivi formiranju vojske Kosova te da bi o toj temi trebalo razgovarati na razini VS UN.
"To može imati određene posljedice po sigurnost u regiji, zato što je svojedobno, kad je prekinut rat na Kosovu, bilo predviđeno da na Kosovu jedine oružane snage budu međunarodne snage, odnosno KFOR", rekao je Dačić.
Nemaju potporu međunarodne zajednice
Naglasivši da je Srbija zainteresirana za mir i stabilnost na Kosovu te nastavak dijaloga s Prištinom, Dačić je dodao da bi formiranje kosovske vojske morala biti tema "na razini Vijeća sigurnosti UN", jer je to "komplicirana materija... oko koje postoje nesuglasja".
U platformi s kojom je Beograd prije tri godine počeo pregovore s Prištinom, stajalište Srbije bilo je da bi trebalo odrediti Kosovo kao demilitariziranu zonu, dok bi jamci sigurnosti i demilitariziranog statusa Kosova bile vojne snage EU (EUROCORPS), Vojska Srbije i Oružane snage Albanije.
Kosovski dužnosnici dosad su više puta najavljivali formiranje oružanih snaga, ali za to nisu imali potporu međunarodne zajednice.
