SPREMA SE BITKA SVIH BITAKA: /

Hoće li pad Idliba označiti početak još goreg pakla na Bliskom istoku?

Image
Foto: AFP

Niz dogovora omogućio je pobunjenicima iz drugih područja da se ovdje nasele, dok je sirijska vlada konsolidirala svoju kontrolu nad velikim pojasom zemlje.

5.9.2018.
12:51
AFP
VOYO logo

Sirijska sjeverozapadna pokrajina Idlib je veliko područje pod kontrolom pobunjenika. Tijekom borbi postao je dom velikom broju raseljenih Sirijaca. Oko tri milijuna ljudi se nalazi u ovoj većinski ruralnoj regiji.

Niz dogovora omogućio je pobunjenicima iz drugih područja da se ovdje nasele, dok je sirijska vlada konsolidirala svoju kontrolu nad velikim pojasom zemlje. Sada sirijski predsjednik Bašar al-Asad svoju pozornost okreće prema Idlibu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Njegove snage i njihovi saveznici se okupljaju. Također, značajna je ruska pomorska izgradnja na sirijskoj obali. Mnoga plovila prevoze vrstu pomorskih projektila zemlja-zemlja koji bi mogli prevagnuti u koristi vojne moći snaga sirijske vlade, javlja BBC.

Image
Foto: Zein Al RIFAI/AFP

Sirijski pobunjenic u Idlibu

Izbijanje velike humanitarne katastrofe?

Za sirijsku vladu ofenziva bi označila vrhunac nastojanja za povratkom kontrole nad svojom zemljom te stavljanje organizirane opozicije pod svoju vlast. No, agencije za pomoć te Ujedinjeni narodi strahuju od pojave velike humanitarne katastrofe.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ovdje se radi ni manje ni više nego o budućem obliku Sirije koji će biti pod kontrolom predsjednika Asada. No to nije samo bitka između vladinih snaga i pobunjenika. Druge dvije zemlje, Rusija i Turska, su usko uključene.

Frustrirane američkom politikom prema Siriji i upozorene na val izbjeglica koji se slio preko njenih granica, Turska, zajedno s ruskom, iranskom i sirijskom vladom traži uspostavu malog broja takozvanih "deeskalacijskih zona", javlja BBC.

Image
NET.HR NA KONFERENCIJI GLASNOGOVORNIKA KOALICIJE PROTIV ISIS-A: /

'Poraz džihadista usporava jedna stvar'

Image
NET.HR NA KONFERENCIJI GLASNOGOVORNIKA KOALICIJE PROTIV ISIS-A: /

'Poraz džihadista usporava jedna stvar'

Pobunjenici tijesno povezani s al-Qaedom

Sporazum cilja na smirivanje borbi i uvođenje elementa stabilnosti te poziva na kraj neprijateljstava između sirijske vlade i pobunjenika u četiri, većinom pobunjenička područja u državi. Rusija, Turska i Iran trebaju biti jamci koji će slati trupe i snage nadzora da uspostave red u zonama.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

No sve osim jedne od tih zona su pale u ruke vladinih snaga. Idlib je jedini koji je preostao. Turska je naoružala brojne pobunjeničke milicije u Siriji te je uložila značajna politička i vojna sredstva u Idlib, javlja BBC.

Dodatno, tražila je razvoj neke vrste sporazumijevanja s dominantnom pobunjeničkom grupom u pokrajini, Hayat Tahrir al-Sham, prije znanom kao Jabhat al-Nusra, koja je tijesno povezana s al-Qaedom. Međutim, to je ponekad turbulentan odnos.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
Foto: Omar HAJ KADOUR/ AFP

Turkish forces are seen in a convoy on a main highway between Damascus and Aleppo, near the town of Saraqib in Syria's northern Idlib province, on August 29, 2018. Russian Foreign Minister Sergei Lavrov said in a press conference today that there is "full political understanding" between Russia and Turkey, who support opposing sides of the Syrian civil war but are currently in intense negotiations to ensure Idlib does not become a breaking point in their alliance. / AFP PHOTO / OMAR HAJ KADOUR

Desetak turskih vojnih baza u Idlibu

Turska, koja između ostalog ima ulogu jamca u deeskalacijskoj zoni Idlibu, je također uspostavila desetak promatračnica na pobunjeničkom prostoru u Siriji. U međuvremenu, one su se suzile i sada su male vojne baze pod vlastitom samoupravom.

Vlada u Ankari opisala je veliki napad na Idlib kao "crvenu liniju" koju se ne bi smjelo prijeći. Nitko ne zna što bi Turska u slučaju napada režimskih snaga mogla učiniti.

Napetosti u pragmatičnom savezu sirijske vlade i Turske mogu se vidjeti kroz tenzije u odnosu između Turske i Rusije. Odnosi između te dvije zemlje su složeni. U studenome 2015. Turska je srušila ruski vojni zrakoplov koji je navodno ušao u njen zračni prostor iz Sirije, podsjeća BBC.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

‘Napad na Idlib bio bi masakr’

No u rujnu 2017. Turska je postigla dogovor s Rusijom o naoružavanju svojih vojnih snaga s ruskim S-400 protuzračnim projektilima. Zatim su u ožujku 2018. proturežimske jedinice Slobodne sirijske vojske uz potporu Turske preuzele kontrolu nad kurdskim gradom Afrinom na prostoru Sirije. No Idlib bi mogao također stvoriti probleme između sirijske vlade i Moskve.

"Napad na sirijsku pokrajinu Idlib, koja je pod kontrolom pobunjenika, bio bi masakr, a predstojeći sastanak na vrhu u Teheranu, koji će okupiti čelnike Irana, Rusije i Turske, dat će pozitivne rezultate", izjavio je turski predsjednik Tayyip Erdogan, a prenio je dnevnik Hurriyet.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Stanje u Idlibu ključno je za Tursku. Tamo se odvija nečovječan proces", kazao je. "Ako na to područje krenu rakete bit će to težak masakr", ustvrdio je Erdogan. "Na samitu u Teheranu dovest ćemo to pitanje do pozitivne točke. Nadam se da ćemo uspjeti spriječiti ekstremizam sirijske vlade u toj regiji", rekao je turski predsjednik.

Image
Foto: Adem ALTAN/ AFP

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan.

Rusija želi smanjiti vojne snage u Siriji

Rusija je drugi ključni inozemni igrač u toj drami. Uspješno je sačuvao Asada, intervenirajući u građanski rat. Ruske zračne snage zajedno s milicijama i vojnim savjetnicima s potporom Irana na kopnu omogućile su mu otežavanje situacije, a zatim i ofenzivu, podsjeća BBC.

No što Rusija misli o situaciji u Idlibu? Na licu ruskog glasnogovornika moglo se iščitati da je protiv velikog napada, preferirajući ispregovarani sporazum za pokrajinu. Rusija želi smanjiti vlastite vojne snage u Siriji, iako pomorska izgradnja na istočnom Mediteranu može sugerirati drugačije.

Image
Foto: George OURFALIAN/AFP

(FILES) In this file photograph taken on August 20, 2018, members of Russian and Syrian forces stand guard near posters of Syrian President Bashar al-Assad and his Russian counterpart Vladimir Putin at the Abu Duhur crossing on the eastern edge of Idlib province. Russia and Turkey are in intense negotiations to ensure the rebel-held province of Idlib does not become a breaking point in their alliance on Syria, but the long term fate of the area still risks provoking a rupture, analysts say. President Vladimir Putin and Turkish counterpart Recep Tayyip Erdogan have spearheaded an unlikely but so far sustained partnership to bring peace to Syria since late 2016, despite being in theory on opposite sides of the civil war.The cooperation now faces its biggest test over Syria's northwestern province of Idlib, bordering Turkey, which Syrian President Bashar al-Assad wants to recapture to complete a string of military successes. / AFP PHOTO / George OURFALIAN

Opasnost od upotrebe kemijskog oružja

No, kao uvijek u Siriji, stvari su još složenije. Rusija možda neće uspjeti razuvjeriti svoje sirijske saveznike od ofenzive na Idlib. Vladin napad mogao bi se pretvoriti u brojne druge stvari. To bi moglo biti u rasponu od navale svih snaga do mnogo ograničenijih pokušaja da se otkine važne dijelove teritorija, kako bi se povećao pritisak na pobunjenike u područjima koja preostanu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Rusija zadržava entuzijazam po pitanju sukoba s "teroristima" tko god oni bili te nema sumnje da su neki od tvrdolinijaša među pobunjenicima bili prisiljeni povući se u pokrajinu Idlib nakon nazodovanja u drugim dijelovima Sirije.

Humanitarne posljedice bilo kakve ofenzive na Idlib mogle bi biti ozbiljne. Postoje strahovi da bi kemijsko oružje moglo biti ponovno upotrijebljeno za teroriziranje lokalnog stanovništva, kako bi ih se podčinilo. No pad Idliba možda neće biti kraj noćne more za Siriju, smatra BBC.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nova bojišnica za strateške konflikte s Iranom

Stisak Asadova režima nad glavninom zemlje mogao bi ostati klimav, sa značajnim područjima koji bi ostali pod središnjom kontrolom. Zadaće obnove i ponovnog naseljavanja su ogromne i skupe. To su problemi u koje se nitko ne želi uplitati.

Ono što je počelo kao lokalna pobuna protiv nepopularnog režima se transformiralo u regionalni sukob. Privuklo je i organizacije poput al-Qaede i skupine Islamske države. No, prije svega, Sirija je postala pilotska kabina za široke međunarodne tenzije, pri čemu Rusija, Turska, Iran, Izrael, Zaljevske zemlje te SAD traže svoje vlastite probitke.

Ti vanjski pritisci neće nestati nakon pobjede Bašara al-Asada. Mogli bi se čak i pogoršati. SAD, Izrael i saveznice Washingtona u Zaljevu pokušavaju vidjeti Siriju kao novu bojišnicu za strateške konflikte s Iranom, smatra BBC.

fnc 20
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo