Nekolicina državljana Srbije koji su se borili na strani proruskih separatista u nekoliko jedinica, uključujući i u zloglasnoj grupi plaćenika Wagner, gdje su provodili vojne i kontraobavještajne akcije osuđeni su pred srpskim sudovima, uglavnom na uvjetne kazne. A sudski dokumenti pokazali su kako su stigli u Ukrajinu i gdje su se borili, piše Balkanska istraživačka mreža (BIRN).
Ubijeno više od 10 tisuća ljudi
"Barut ostaje ispod kože. Adrenalin piči, pun neizvjesnosti, poput seksa u divljini", izjavio je Stevan Milošević, koji se bori za proruske snage u regiji Donbas u istočnoj Ukrajini, koji je otkrio kako je izgledao njegov dan kao snajperist.
Miloševiću bi dan počeo oko šest sati ujutro s kavom i doručkom, nakon čega bi išao na poziciju na kojoj je bio danima, a njegov cilj su bili ukrajinski vojnici na tom području.
Smatra se kako je do sada sukobu Ukrajine i separatističkih, proruskih boraca ubijeno više od 10 000 ljudi.
Otkriveni nepoznati detalji akcije
Srbija je 2014. godine donijela zakon kojim zabranjuju svojim građanima da se bore u stranim sukobima u vojnim i paravojnim formacijama, osim u slučaju da sudjeluju u međunarodnoj misiji čiji je član Srbija. Od tada osuđeno je 29 Srba za borbu borbu na strani proruskih jedinica u Ukrajini, među kojima je i Milošević.
Prema istraživanju BIRN-a, većina srpskih državljana se pridružila Međunarodnoj brigadi "Piatnaška" koja se prema informacijama na ruskoj društvenoj mreži Vkontakt bori u regiji Donjetski u istočnoj Ukrajini. Čak devet osuđenih Srba, među kojima je i Milošević su bili dio te jedince, a u medijima se spominjao i Nikola Perović kao jedan od ljudi koji su trenirali srpske borce za Međunarodnu brigadu. Međutim, ne zna se je li i on jedan od osuđenih.
Prema pisanju francuskih medija, Perović je povezivan i s jedinicom "Unit Continentale". A na njihovoj Facebook stranici navodi se kako se ta jedinica bori s Međunarodnom brigadom.
Financijska pomoć izvana
Milošević koji je služio u vojsci između 2006. i 2012. prvi je put boravio u Donbasu u razdoblju od listopada 2014. godine do siječnja 2015. godine kako bi se borio s Međunarodnom brigadom i da bi se pridružio "braći u Donbasu i pomogao".
Dokumenti slučaja pokazali su kako su se tri optužena Srbina borila kao pripadnici jedinice Prirak. Oni su u toj jedinici dobili automatske puške i imali su kao zadatak da osiguraju zgrade u Donjecku 2015. godine.
A neki od njih su vozili tenkove iz sovjetske ere T-64 i borbena vozila. Ukrajinske vlasti tvrde kako se ta jedinica uglavnom borila u Donjecku, a u dokumentima se navodi i ime Nikole Jovića koji se pridružio jedinici u 2015. godine u ožujku, no vratio se u Srbiju već u travnju. U prosincu te godine, izjasnio se krivim i osuđen je na godinu dana uvjetne kazne.
Srbi u jedinici koja se prvo zvala Oplot jedinica i koja je kasnije promijenila ime bila je zadužena za osiguravanje objekata pod zapovjedništvom nedavno ubijenog Aleksandra Zaharčenka. Sudski dokumenti su pokazali da se sedam srpskih građana borilo se u jedinici Srpsko-husarski puk, što uključuje i Stefana Kneževića koji je bio zadužen za osiguravanjem vojnih objekata i prijem oružja i streljiva.
Propust države
Slučaj Dimitrija Jojića koji je bio ubijen na proruskoj strani u Siriji u lipnju 2017. godine i pokopan u Moskvi pokazuju da presude ne spriječavaju srpske vojnike u naumu.
Naime, Jojić je bio osuđen 2015. godine za borbu u Istočnoj Ukrajini.
Jedan od najpoznatijih srpskih vojnika na ukrajinskom ratištu je i Dejan Berić, koji je poznat srpskoj javnosti prema svojim objavama na Facebooku i drugim društvenim mrežama, te koji nikada nije bio procesuiran za regrutiranje srpskih vojnika, piše Blic.
Na njegovom Facebooku prije 5 mjeseci objavljene su fotografije poruka dogovora za regrutiranje vojnika.
Utjecaj Rusije
Ruska paravojna kompanija "Wagner" zapošljava plaćenike za koje se vjeruje da su odigrali važnu ulogu u borbama proruskih separatista istočnoj Ukrajini i od 2016. godine u Siriji. Vjeruje se kako je povezana sa službenom Moskvom, međutim ruski dužnosnici negiraju vezu s Wagnerom.
Dužnosnik ukrajinske službe sigurnosti Igor Guskov rekao je gostujući na ukrajinskoj televiziji kako je najmanje sedam srpskih plaćenika borilo se u istočnoj Ukrajini kao dio Wagnera, od kojih je jedan ubijen. Guskov nije imenovao srpske borce.
Odnos Srbije i Ukrajine
Prema pisanju BIRN-a, srpski borci na strani proruskih separatista ozbiljno su naškodili odnosima dviju zemalja. Ukrajinski veleposlanik pri Srbiji Oleksandr Aleksandrović izjavio je kako se prepostavlja da se u studenom 2017. godine oko 300 srpskih boraca se borilo na području Ukrajine, te je optužio srpske vlasti da ignoriraju problem zbog bliskih odnosa koje imaju s Rusijom.
Srpsko ministarstvo pravosuđa reklo je BIRN-u da ih Ukrajinici nikada nisu kontaktirali o Srbima koji se bore u Ukrajini, dok je srpsko Ministarstvo vanjskih poslova potvrdilo primitak tri diplomatska pisma na tu temu.
Tada premijer Aleksandar Vučić pozvao je 2014. godine Srbe koji se bore u Ukrajini da se vrate i da njihova borba za novac šteti Srbiji. Međutim, mnogi Srbi su se pridružili jer su osjećali simpatije prema Rusiji, kao i bliskost zbog pravoslavne vjere, piše BIRN. Za vjerovati je, važnu ulogu čine i financijski razlozi.