I dan danas grandiozni, 42 metra visoki spomenik Gagarinu u Moskvi, djelo kipara Pavel Bondarenka, svjedoči o tim vremenima. Figura kozmonauta posve je nalik pozi čuvenog kipa Krista Spasitelja u Rio de Janeiru.
Kozmički Sovjetski Savez
Kkao piše londonski Guardian, između 19650-ih i 1970-ih godina, umjesto religijskih svetkovina u Sovjetskom Savezu slavljena su znanstvena otkrića. Čak su bili organizirani festivali vezani uz istraživanje svemira. A i sovjetska arhitektura u tom je razdoblju imala svoju 'kozmičku fazu'.
Svemirski je program bio predstavljan kao fantastični rezultat proletarijata, a tomu je svoj obol davala i umjetnost.
Budućnost u Svemiru
Tako je film "Mjesec" Pavela Klušanceva iz 1965. godine predstavljao budućnost u kojoj sovjetski narod živi u miru i slozi na koloniziranom Mjesecu, a zahvaljujući tehnološkom napretku koji im je omogućio komunizam. Drugim riječima, Rusija/Sovjetski Savez dosegla je zvijezde, ali tamo nije našla Boga – samo znanost.
Kako bi se pojačala propaganda, svemirski program počeo se oslikavati i u popularnoj kulturi, prenosi B92.
Kult znanosti stvar prošlosti
No, danas je taj entuzijazam za istraživanje svemira splasnuo, a kult znanost je stvar prošlosti.
Ove godine Međunarodni dan istraživanja svemira 'pao' je na pravoslavni Uskrs, 12. travnja, s tim da je ovoga puta sukob znanosti i religije u Rusiji bio podvučen ironijom.
Internetom se širi objava "Dan Uskrsonautike" na kojoj se vidi tradicionalni ruski uskršnji kruh oboja tako da predstavlja portret Jurija Gagarina, okružen uskršnjim jajima koja su olsikana motivima Međunarodne svemirske stanice, Mjeseca i Zemlje.
SRAMOTA: Ruski space shuttle trune u postapokaliptičnom hangaru