Rezim predsjednika Basara al-Asada zadnjih je tjedana na pobunjenicku ofenzivu reagirao intenziviranjem bombardiranja Alepa.
U intervjuu za BBC u veljaci Asad je kategoricki odbacio optuzbe da su se njegove snage ikad sluzile improviziranim bombama.
Najmanje deset osoba, medu kojima cetvero djece i jedan ucitelj, poginulo je u nedjelju kada je improvizirana bomba pala na jaslice u okrugu Saif al-Doli, a lokalna novinarka Zaina Erhaim rekla je za BBC u ponedjeljak da je cula djecje krike i gledala kako spasioci iz rusevina s mukom izvlace zrtve.
Sustavni napadi
U izvjestaju Amnesty Internationala kaze se da su od sijecnja 2014. do ozujka 2015. vladini zrakoplovi na dijelove Alepa u pobunjenickim rukama redovito bacali takve bombe: bacve za naftu, kanistre za gorivo ili plinske boce napunjene eksplozivom, gorivom i komadima metala.
Mete su im, izmedu ostaloga, bile trznice, dzamije, bolnice i skole.
"Vidio sam djecu bez glave, dijelovi tijela lezali su posvuda. Tako ja zamisljam pakao", rekao je jedan lokalni tvornicki radnik nakon napada na okrug al-Fardus 2014.
Najveci broj zrtava osam napada koje je Amnesty istrazio bili su civili. Bombe-bacve ubile su u tome razdoblju po procjenama aktivistickog Dokumentacijskog centra najmanje 3.124 civila i 35 pobunjenickih boraca u pokrajini Alep.
Otkako su u gradu 2012. izbili sukobi, Alep je podijeljen na podrucja koja drze pobunjenici i ona koja su pod vlascu rezima, ali gotovo cijelo to srediste sirijske industrije i financija unisteno je, pise BBC.
Amnesty kaze da ima dokaze o "namjernom gadanju civila i civilnih objekata" te naglasava da je ratni zlocin ciljati one koji izravno ne sudjeluju u neprijateljstvima. Cini se da se u Alepu dogadaju upravo takvi sustavni napadi na civile kao dio vladine politike, a to je zlocin protiv covjecnosti", dodaje Amnesty.
Naoruzane oporbene skupine u Alepu takoder cine ratne zlocine jer se sluzbe nepreciznim oruzjem poput improviziranih minobacaca i raketa s plinskim bocama, nazvanim "paklenim topovima", kojima su u 2014. ubili najmanje sesto civila. Amnestyjev izvjestaj govori i o tome da i vlasti i pobunjenici u Alepu muce, samovoljno zatvaraju i otimaju civile.
'Jedan od krugova pakla'
Amnesty tvrdi da su te rasirene strahote ucinile zivot alepskim civilima "nepodnosljivim" pa su mnogi prisiljeni skrivati se pod zemljom. Brojne bolnice i skole sigurnost su potrazile u preseljenju u podrume i bunkere.
Jedan stanovnik Alepa svoj grad opisuje kao jedan od "krugova pakla".
"Ulicama tece krv. Ljudi koji ginu nisu oni koji se bore", kaze. "Prije vise od godine Ujedinjeni su narodi donijeli rezoluciju kojom traze prestanak krsenja ljudskih prava, posebno prestanak bombardiranja improviziranim bombama i prijetili su posljedicama", kaze Philip Luther, direktor Amnestyjeva programa za Bliski istok i sjevernu Afriku.
"Danas je medunarodna zajednica okrenula leda alepskim civilima i pokazuje ravnodusnost prema toj tragediji". "Nastavak nedjelovanja pocinitelji shvacaju kao znak da mogu nastaviti s ratnim zlocinima i zlocinima protiv covjecnosti i da bez straha od osvete mogu gradane Alepa drzati taocima".
