Slovenija nije bez izgleda da dobije tužbu protiv Hrvatske vezanu uz provedbu arbitražnog rješenja o granici, ali sve dok sud EU-a o tome ne donese presudu ne treba očekivati poboljšanja u bilateralnim odnosima Ljubljane i Zagreba koji su već dvije godine na povijesno niskoj razini, pišu danas slovenski mediji. Usmena rasprava pred sudom u Luksemburgu održana u ponedjeljak na kojoj su predstavljeni suprotstavljeni argumenti dviju strana pokazala je da je Hrvatska "u defenzivi", a suci su iskazali "prilično razumijevanje za slovenske argumente", tvrdi u svom glavnom komentaru ljubljansko "Delo".
"Slovenska argumentacija se čini uvjerljivom, pa ako joj suci na kraju daju za pravo, tada Hrvatskoj neće ostati ništa drugo nego da implementira arbitražnu presudu, makar se sada pretvara da je se arbitražna presuda ne tiče. No, takva se igra isplati samo dok je politička cijena guranja glave u pijesak niža od cijene provedbe arbitraže", tvrdi u komentaru Peter Žerjavič. Bilo bi dobro međutim da se Hrvatska pokaže kao "proeuropska država" i drukčija od Poljske ili Mađarske, te pristane na implementaciju i prije sudske presude, navodi se u komentaru, te ponavljaju u Sloveniji uvriježene predodžbe kako je Europska komisija pokazala neaktivnost u rješavanju slovensko-hrvatskog spora jer se nije pridružila slovenskoj tužbi, i to navodno zbog bliskosti hrvatske vlade s dominantnim ljudima u Europskoj pučkoj stranci (EPP).
Odnosi ispod temperature ledišta
Usmena rasprava u Luksemburgu o slovensko-hrvatskom arbitražnom sporu samo je epizoda u dugoj "sagi" o napetim odnosima Slovenije i Hrvatske koji su zadnjih godina zbog toga na vrlo niskoj razini, čemu uz političare doprinose i mediji, iznosi u svom komentaru u mariborskom listu "Večer" Uroš Esih. "Arbitražna saga se oduljila i ne završava, a iskusni diplomati tvrde da između dviju država nema političkog dijaloga niti na nižim razinama ministarstava vanjskih poslova, onakvog kakav imaju i jako posvađane države, na primjer Rusija i baltičke zemlje. Odnosi su već duže vremena ispod temperature ledišta, sada i s elementima hladnog rata", slikoviti je opis odnosa Ljubljane i Zagreba iz pera slovenskog novinara koji za takvu temperaturu odgovornim smatra i novinare.
"Nezahvalno je najavljivati hoće li sud EU-a prihvatiti nadležnost za odlučivanje o slovenskoj tužbi, ali je mnogo lakše već sada najaviti da će mediji i na jednoj i drugoj strani imati više sluha za interpretacije koje dolaze iz službenih i neslužbenih izvora vlastitih država", navodi Esih koji dodaje da su takve instrumentalizacije nacionalnih medija donekle razumljive u situaciji kad su državni ulozi u granični spor vrlo visoki. "Nije nikakva tajna da hrvatska strana neslužbeno brifira svoje novinare, a isto čini i slovenska strana", navodi komentator.
Nezavisni odvjetnik Suda EU-a Priit Pikamae najavio je u ponedjeljak nakon usmene rasprave pred Velikim vijećem suda o pitanju nadležnosti toga suda u sporu koji je Slovenija pokrenula protiv Hrvatske da će svoje mišljenje o ovom pitanju objaviti 6. studenoga ove godine.
Borba svim sredstvima
"Do susreta predsjednika vlada Hrvatske i Slovenije zadnji je put došlo prije dvije godine, a iako su susreti na predsjedničkoj razini česti oni su bez ambicije i mogućnosti da pomognu kako bi došlo do implementacije arbitražne presude", opisuje stanje u odnosima Esih.
Bolje stanje nije ni u pozicioniranju dviju država na sastancima Europske unije, što se, kako navodi, dobro vidjelo i na zadnjem summitu EU-a kada su se birali kandidati za čelna mjesta u europskim institucijama. "Jedan od od (samo)nominiranih kandidata bio je i hrvatski premijer Andrej Plenković. Glavni interes i cilj Slovenije je pak bio da napravi sve u njenoj moći da Plenković zbog svog navodnog utjecaja, štetnog za implementaciju arbitraže, ne dobije nikakvu čelnu poziciju. I kad se to nije dogodilo, Slovenija je to (neslužbenim medijskim kanalima) proglasila za pobjedu", piše Esih, te dodaje da to svakako ne ide u prilog smirivanju odnosa i rješenju graničnog spora.
"Odnosi dviju susjednih država koje bi trebale biti uzor za zapadni Balkan nalaze se tri desetljeća nakon državnog osamostaljenja na tako niskoj razini da se one sada svim sredstvima bore jedna protiv druge", navodi dramatično slovenski list "Večer".