Sređivanje zdravstvenog sustava prvi je prioritet, istaknuo je u petak Marjan Šarec na izvanrednoj sjednici parlamenta koji će glasati o njegovoj kandidaturi za premijera Slovenije, a u vanjskoj politici naveo je čuvanje sigurnosti "južne schengenske granice" prema Hrvatskoj s kojom želi imati dobre odnose i riješiti granični i druge sporove.
Slovenski parlament počeo je u petak ujutro izvanredno zasjedanje na kojem će glasati o Šarecovoj kandidaturi nakon parlamentarnih izbora 3. lipnja na kojima nijedna stranka niti blok nisu ostvarili rezultat potreban za formiranje vlade s uvjerljivom parlamentarnom većinom.
Ako na tajnom glasovanju večeras dobije potrebnu natpolovičnu većinu, to će biti prvi korak prema sastavljanju vlade koja bi mogla početi djelovati sredinom rujna.
Na početku izvanrednog zasjedanja kao najvažniji prioritet svoje buduće vlade Šarec je naveo potrebu sređivanja zdravstvenog sustava, čemu je posvetio najveći dio svog 25-minutnog pripremljenog govora.
Kao jedan od prioriteta buduće vlade Šarec je naveo i pitanja iz sklopa nacionalne sigurnosti, govoreći o novim sigurnosnim izazovima u globaliziranom svijetu pri čemu je spomenuo čuvanje sigurnosti "južne schengenske granice" prema Hrvatskoj.
Bez obzira na nešto povećani migracijski tok zadnjih mjeseci, Slovenija je svoje obveze u okviru Schengena ispunjavala uspješno, a tako će ostati i dalje bez obzira na stanje u širem susjedstvu, kazao je Šarec.
U govoru je upozorio na potrebu priprema Slovenije na moguću novu krizu jer se nastavak sada visokih stopa rasta BDP-a više ne očekuje. Prioriteti su i sređivanje stanja u vojsci i državnom aparatu, prilagođavanje socijalnog i mirovinskog sustava negativnim demografskim trendovima, stimuliranje stranih investicija, zapošljavanja mladih.
U vanjskoj i odnosima s EU-a Šarec je upozorio na neizvjesnosti u EU-u s obzirom na brexit i druge izazove, a zajamčio je da će njegova vlada nastaviti unapređivati "dobre odnose" sa susjednim državama.
Zauzimat ćemo se za dobre odnose, te za rješavanje graničnih i drugih sporova s Hrvatskom, kazao je među ostalim.
Replicirajući nekim političkim oponentima koji osporavaju njegove sposobnosti za premijersku dužnost, Šarec je kazao da se slaže da ima ljudi koji se smatraju sposobnijim od njega, ali da je tri četvrtine onoga što je ovih dana o njemu u tom smislu bilo rečeno "izmišljeno". Nadalje je rekao da on ima političko iskustvo, diplomu i da govori strane jezike, što će mu omogućiti i da komunicira u međunarodnim odnosima.
"Za položaj za koji kandidiram imam potrebnu odvažnost i ustrajnost i ne bojim se preuzeti tu odgovornost. Posla će biti na mnogim područjima, a o rezultatima će odlučivati djela, a ne riječi", kazao je Šarec.
Uz zastupnike njegove Liste Marjana Šarca (LMŠ) glasove za njegov izbor za mandatara obećale su i tri stranke iz sadašnje tehničke vlade Mira Cerara, zatim stranka SAB koju vodi bivša premijerka Alenka Bratušek, ali i stranka Ljevica (L) koja će podržati Šarca i njegovu buduću vladu, ali formalno neće biti dio vladajuće koalicije pet stranaka, pa bi Šarčeva vlada trebala biti "manjinska projektna vlada".
Očekuje se da bi zato prilikom večerašnjeg glasanja Šarec trebao dobiti 52 glasa od 90 zastupnika, koliko ih je u parlamentu.
Bude li izabran, Šarec kao imenovani mandatar treba parlamentu na usvajanje u roku od 15 dana predložiti ministre o čemu parlament nakon toga glasuje, a što bi se trebalo dogoditi sredinom rujna.
