Slovenija 1. srpnja po drugi put preuzima predsjedanje Vijećem EU-a, no njezin bi premijer Janez Janša mogao u novoj ulozi izazvati neugodnosti na europskom parketu ne ukroti li svoju temperamentnu retoriku punu političkih strasti komentarima na Twitteru, procjenjuje se u europskim i domaćim krugovima.
Janša je prije tri mjeseca kritike nekih članova Europskog parlamenta i europskih dužnosnika o odnosu njegove vlade prema novinarima i medijima doživio kao uvredu, poručujući im preko Twittera, kao svog glavnog komunikacijskog kanala, da Slovenija "nije Kongo" ili da neće dopustiti da joj o slobodi i demokraciji popuju "preplaćeni birokrati".
U Bruxellesu podižu obrve na Janšine izjave
Koristio se pritom stilom koji koristi i u borbi s domaćim političkim rivalima, koje zna nazvati lijevim ekstremistima, simpatizerima starog komunističkog režima ili dijelom "duboke države" koja djeluje izvan institucija. To je u Bruxellesu izazvalo podizanje obrva i izjavu neimenovanog europskog diplomata da bi, nastavi li tako komunicirati i u novoj ulozi, moglo biti problema.
Kako je diplomat dodao, ne toliko za mehanizam predsjedanja Vijećem EU-a, koliko za Sloveniju i njenu reputaciju, jer se od zemlje koja predsjeda očekuje da brani vrijednosti i načela Unije, a u raspravama o neusuglašenim pitanjima djeluje neutralno, dok bi suprotno ponašanje moglo "trovati" ozračje.
Političar stasao još osamdesetih godina
Šezdesettrogodišnji Janez Janša najdugovječniji je slovenski političar iz generacije stasale 80-ih godina. Bio je ministar obrane u vladi koja je 1991. izvela osamostaljenje i proglasila samostalnu državu, po treći put je na premijerskom položaju. No, samo je u mandatu 2004-2008. vodio vladu koja je izdržala četverogodišnji mandat jer teško nalazi koalicijske partnere. Slovenija je u prvoj polovici 2008., u vrijeme Janšine prve vlade, po općim ocjenama vrlo dobro odradila ulogu predsjedateljice, još prije stupanja na snagu Lisabonskog ugovora kojim je uloga rotacijskog predsjedanja znatno smanjena. Slovenija je tada u EU-u važila kao "najbolja učenica" u klasi država koje su primljene 2004. godine, u velikom "Big bang" proširenju europske obitelji, te "uzor" za zapadni Balkan, dok je Janša imao reputaciju pragmatičnog političara koji vodi umjerenu stranku desnog centra.
Mnogo se toga u proteklih 13 godina promijenilo. EU je prošla kroz tri velike krize financijsku, migracijsku i još nedovršenu pandemijsku, a stara reputacija Slovenije kao uzora za jugoistok Europe mnogima je upitna, pa i zbog navodnog "non -papera" o promjeni granica na Balkanu koji su mediji pripisali Janši.
Povezanost s Orbanom i neliberalnim demokracijama
Promjena političkog pravca vidljiva je već nekoliko godina i kod njega osobno i kod stranke koju vodi. U europskom i međunarodnom tisku Janša se obično spominje kao prijatelj, saveznik i epigon mađarskog premijera Orbana, a njegova stranka kao "ekstremno desna" ili populistička, izvan političkog 'mainstreama obitelji' europskih pučkih i demokršćanskih stranaka.
Slovenska oporba tvrdi da Janša oslanjanjem na Višegradsku skupinu i Orbana Sloveniju udaljava od vanjske politike koju je strateškim dokumentima zacrtao parlament, čime ju udaljava od zapadnih liberalnih demokracija i načela vladavine prava. Oporba poziva europsku javnost da Janšu ne identificiraju sa Slovenijom, dok on tvrdi kako je riječ o "lažima" koje su u europski medijski prostor izvezli njegovi politički oponenti i duboka država.
Upitno je koliko aktualnom slovenskom premijeru eventualno novo uspješno predsjedanje EU-om može pomoći na izborima koji se trebaju u redovnom roku održati iduće godine. To mu nije pomoglo na parlamentarnim izborima 2008., kad je bio uspješan na europskom parketu, a koji mjesec kasnije "pao" na domaćem: više je glasova na parlamentarnim izborima krajem te godine osvojila ljevica vođena Socijaldemokratima koje je do pobjede doveo Borut Pahor, sadašnji predsjednik.
Najavio neformalni summit EU o zapadnom Balkanu
Teško je predviđati, ali to bi se moglo dogoditi i ovaj put jer Janšina nestabilna vlada s tankom parlamentarnom većinom trenutno uživa samo 30 posto potpore javnosti, a njegova Slovenska demokratska stranka (SDS) po svoj bi prilici bila bez potrebnih koalicijskih partnera za novu vladu, čak i u slučaju da osvoji relativnu većinu mandata.
Kao slogan kojim će voditi Vijeće Europske unije slovenska vlada odabrala je ključne riječi "Zajedno. Otporna. Europa", čime se ukazuju na ciljeve Unije i prioritete slovenskog predsjedanja u vrijeme kad će trebati sanirati posljedice pandemije covida-1 te raspravljati o budućnosti zajednice.
Kao jedan od specifičnih prioriteta vlada Janeza Janša je za početak listopada najavila i neformalni summit EU-zapadni Balkan, kako bi se konkretnijom učinila europska perspektiva regije.
autor: Luka Fiamengo / HINA