Rusi i Ukrajinci se ni nakon četiri kruga pregovora ni o čemu nisu dogovorili. Doduše, pregovori koji su iz Bjelorusije preseljeni u Tursku su podignuti na višu razinu, a donekle su ispoštovani i ukrajinski zahtjevi o humanitarnim koridorima za civile iz najugroženijih područja.
"Samim time se jasno iskazuju zahtjevi jedne ili druge strane. U ovom slučaju vidimo zahtjeve s ruske strane koji su prilično visoki, neprihvatljivi za Ukrajinu. Vjerujem u pregovore, vjerujem da nakon svakog rata i tijekom rata se mora razgovarati, mora se dogovoriti. Međutim, u ovom trenutku, radi se o vrlo suprotstavljenim stavovima i još nije pozicija da bi se nešto konkretno moglo dogovoriti ili da bi se dvije strane mogle usuglasiti", pojasnio je za Dnevnik.hr umirovljeni general Slavko Barić.
'Bitka za Kijev je već počela'
U jeku žestokih obračuna, Rusi su zatražili i predaju Kijeva. Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba je to odbio. Dok mnogi nagađaju kad bi mogla početi bitka za Kijev, Barić drži da je ona već počela, jer je grad pod stalnom paljbom, a Rusi su dovukli velike snage kako bi ga okružili.
"Čak 70 kilometara od centra Kijeva su snage raspoređene, napadaju se uporišne točke, manja mjesta, pokušava se stvoriti baza odakle će onda ići ispresijecati cijeli grad i pokušati ga držati u okruženju", rekao je Barić te upozorio da su ulazi u grad i vođenje uličnih borbi izuzetno teški i problematični.
"U tom slučaju mislim da će vrlo teško doći do potpunog osvajanja glavnoga grada. Samim time ne vjerujem ni u veće uspjehe, s obzirom na to da znam da postoje određeni problemi u snagama koje su do sada ratovale, da se pokušava dovođenjem novih snaga, zamjenom. U svakom slučaju će se ići na to da se taj obruč još više stegne. Mislim da su sad na 30 do 35 kilometara", rekao je Barić.
Stvaranje namjerne štete
Istaknuo je da potresne snimke razaranja manjih gradova pored Kijeva nikako nisu dobre. Iznenadilo je to Barića koji je smatrao da je ruska vojska u ratovima u Gruziji i Siriji odrađivala vojni posao i štitila civile. No, to se u ukrajinskom slučaju svelo na potpuno razaranje i stvaranje namjerne štete.
"Kad rušite bolnice, zgrade i tvornice koje nemaju vojnu proizvodnju, želite dugoročno uništiti to cjelokupno područje i mogući uvjet za povratak stanovništva na te prostore. To je upravo tako, to je brisanje i ovo što se sad događa u gradu Mariupolju po meni je već na razini ratnog zločina. Međunarodna javnost se mora oglasiti, zaštititi ljude. Radi se o 400.000 ljudi koji ne smiju biti prepušteni vojsci", poručio je Barić.
Jedan od povoda totalnom razaranju bi moglo biti i slabo napredovanje ruskih snaga. Barić smatra da je Putinov plan bio "blitzkriegom" zauzeti Kijev, svrgnuti vlast te odsjeći dvije separatističke pokrajine te eventualno zauzimanje Odese, kako bi prisilio Ukrajinu da postavi prorusku vlast koja će raditi po njegovoj volji. No, strategija se promijenila, tvrdi bivši general, zbog velikog otpora i gubitaka, koji bi mogli sugerirati da su ruski stratezi imali slabu predodžbu o onome što bi se moglo događati.
Pohvalio je dobru organizaciju ukrajinske vojske na jugu zemlje, njihovu teritorijalnu obranu te racionalnu upotrebu protuoklopnih i protuzrakoplovnih sredstava. Naglasio je da Ukrajinci nanose Rusima velike gubitke, jer bespilotnim letjelicama traže prve dijelove konvoja, koje potom napadaju, kako bi onesposobili oružje koje još nije spremno za upotrebu.
Zatvoreno nebo - nuklearni rat
Smatra da nije moguće zatvoriti nebo iznad Ukrajine. "Ukrajina nije dio NATO-a, nije dio zapadnog sustava. Mislim da tada dolazi do totalnog rata, do upotrebe nuklearnog naoružanja. Moramo stalno voditi računa da se radi o Rusiji, radi se o državi koja ima izuzetno puno nuklearnog naoružanja, pa i u svojim doktrinarnim stavovima mogućnost uporabe taktičkog nuklearnog naoružanja. Mislim da tad počinje nešto što može izgledati kao totalni rat ili svjetski rat“, rekao je general te dodao da ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij mora shvatiti da Ukrajinci imaju snagu i odvažnost.
Komentirao je i najave mogućeg ponovnog uvođenja vojnog roka u Hrvatskoj. Smatra da za to ne postoje mogućnosti, kao niti za podizanje sigurnosne kulture i znanja kod civila. Zbog toga predlaže novi koncept obuke koji ni uključivao civilnu i vojnu obranu, po uzoru na skandinavske zemlje. Dodaje da za staromodnu obuku više nema mogućnosti, potrebe, objekata ni resursa, dok s druge strane, opća osposobljenost građana nije dovoljno razvijena. Zbog toga, smatra, treba strateški drugačije osmisliti koncept nacionalne sigurnosti.
Najnovije informacije o ratu u Ukrajini čitajte OVDJE.
