Nakon punih 27 godina, Makedonci su s Grcima postigli dogovor oko imena ove bivše jugoslavenske republike. Naime, Vlada u Ateni inzistirala na promjeni jer sjeverna grčka pokrajina nosi isto ime pa su Grci smatrali da sjeverni susjed ima teritorijalne pretenzije. Tako se od ove godine „najmlađa država“ na Balkanu zove Republika Sjeverna Makedonija.
No osim imena, sve drugo ostalo je isto. Sjeverna Makedonija zemlja je bogate povijesti, prekrasne prirode, vrhunske gastronomije i srdačnih ljudi. Upravo zbog toga, ali i činjenice da je cjenovno prihvatljiva za svačiji džep, Makedonija postaje sve popularnija turistička destinacija.
Skoplje - grad bizarne arhitekture
Upoznavanje Makedonije najbolje je započeti u glavnom gradu Skoplju za koji treba odvojiti barem dva dana ako ga želite istinski doživjeti. Ono što će vam prvo upasti u oči jest bizarna arhitektura - od neoklasicističkih i baroknih građevina, trgova s fontanama, brojnih spomenika pa do mostova koji ne vode nigdje i brodova porinutih u Vardar koji nikamo ne plove. Jedno je sigurno, ovaj spoj nikoga neće ostaviti ravnodušnim, svidjelo vam se ili ne.
Snažan potres razorio grad
U snažnom potresu koji je 1963. pogodio Skoplje nastradalo je više od 1000 ljudi i srušeno je oko tri četvrtine svih građevina. Grad je nanovo izgrađen, a japanski arhitekt Kenzo Tango zaslužan je za izgled novog modernog Skoplja koji je postao obrazac racionalnog socijalističkog planiranja.
Umjesto da se prepoznala vrijednost arhitekture nastale nakon potresa i na tim temeljima nastavilo dalje graditi moderno Skoplje, danas te zgrade propadaju ili su pak dobile svoja nova lažna barokna pročelja. Naime, bivši premijer Nikola Gruevski započeo je rekonstrukciju grada kontroverznim projektom „Skopje 2014“.
Cilj je bio da se pokažu antički korijeni i u stanovništvo ulije novi nacionalni identitet izgrađen na makedonskom polaganju prava na baštinu Aleksandra Velikog.
Preko noći niknuli deseci spomenika
Na glavnom gradskom trgu u krugu od samo jednog kilometra preko noći „niknuli“ su spomenici Aleksandaru Velikom, Filipu Makedonskom, Samoilu, Goce Delčevu, bizantskom caru Justinijanu, Klimentu i Naumu te Ćirilu i Metodu, ali i skulpture običnih ljudi iz svakodnevnog života grada.
Najveću kontroverzu izazvala je 22 metra visoka statua Aleksandra Velikog na konju, postavljena na glavnom gradskom trgu, koja se preobražava u veliku fontanu sa zvučnim i svjetlosnim efektima. Tu je i ništa manje kontroverzni trijumfalni slavoluk „Makedonija“, poput onog Napoleonovog u Parizu.
Struku se ništa nije pitalo
Kao što je čest slučaj i u Hrvatskoj, struka uopće nije bila uključena, a unatoč njenim kritikama i pokušajima da se projekt zaustavi, on je išao dalje i danas je gotovo u potpunosti realiziran. Centar Skoplja do te je mjere promijenjen da ga jedva prepoznaju i njegovi stanovnici. Kritičari i stručnjaci tvrde da je čitav projekt nacionalistička ludost, a izgled novog Skoplja opisisuje se frazama “kič iznad kiča” i “mini Las Vegas”.
Iako je trebao koštati oko 80 milijuna eura, prema istraživanju BIRN-a vlasti su ulupale nevjerojatnih 700 milijuna eura. Vlada Zorana Zaeva stopirala je megalomanski projekt i započela reviziju kako bi dobili konkretniju sliku o suludom trošenju novca poreznih obveznika u ovoj siromašnoj zemlji.
Stari grad ima poseban šarm
No Skoplje nudi mnogo više od neobične arhitekture. Tu su i brojni muzeji, crkve te spomen kuća Majke Terezije. U starom dijelu Skoplja, koji ima poseban šarm, možete posjetiti utvrdu Kale koja se nalazi iznad grada, zatim kameni most na Vardaru, čaršiju(najveću čaršiju na Balkanu, izvan Istanbula), džamije te Pazar.
Vjerojatno ne znate, ali Skoplje i London imaju jednu poveznicu - crvene autobuse na kat. Grad je prije potresa imao u voznom parku tzv. double deckere pa ih zato sad vraćaju u pogon, a oko dvjesto ih je uvezeno iz Kine.
Zanimljivost koju ne biste smjeli preskočiti je planina Vodno do koje vodi žičara, a na kojoj se nalazi milenijski čelični križ. Još za Otomanskog carstva to mjesto se nazivalo “Krstovar”, mjesto za križ. Noću osvijetljen vidi se u krugu i do 60 kilometara. Pokraj toga gradi se TV toranj s restoranom koji će se okretati 360 stupnjeva.
Nezaobilazan je i kanjon Matka, popularno izletište nedaleko od Skoplja gdje možete posjetiti spilje, baviti se nekim od vodenih sportova, planinariti, voziti čamcem ili jednostavno šetati.
Posjetite tržnicu i uživajte u bogatstvu boja, mirisa i okusa
Ako doista želite upoznati neki grad, otiđite na tržnicu. Bit Pazar najveća je gradska tržnica smještena na istočnoj obali rijeke Vardar i središte trgovine još iz vremena Osmanskog Carstva.
Ugodna klima Makedonije, zahvaljujući utjecaju tople mediteranske struje koja stiže dolinama rijeka, plodno zemljište i veliki broj sunčanih dana, omogućuju plodonosnu žetvu. Makedonija je jednostavno rečeno, riznica aroma i okusa za gurmane. Posebna pažnja pridaje se uzgoju ukusnog i zdravog svježeg voća i povrća - rajčice, paprike, graha tetovca, agruma, grožđa, jabuka, maslina...
U makedonskoj kuhinji jako su važni začini, poput neizostavne crvene paprike koja se koristi za pripremu jela tijekom zime. Osim toga, Makedonija je poznata i po proizvodnji sireva, mladi bijeli slani sir i žuto-zlatni sir – kačkavalj, kao i po mlijeku, kajmaku i jogurtu.
Ohrid - biser Makedonije
Nezaobilazna postaja na putovanju kroz Makedoniju su grad i jezero Ohrid, smješteni na otprilike tri sata vožnje od Skoplja.
Ohridsko jezero nastalo je prije ledenog doba, a posebno je i zbog svojih 200 endemskih vrsta od kojih su neke stare i do 30 milijuna godina. Ono se ubraja među najveća, najdublja i najstarija jezera u Europi. Pokriva površinu od 358,2 km2, dugo je 30,8 km, а najveća širina mu je 14,8 km. Zbog svoje impozantne veličine, plave boje i tople vode nazivaju ga i „makedonsko more“.
Ohridsko jezero i grad Ohrid su 1980. proglašeni Svjetskom baštinom i pod UNESCO-ovom su zaštitom.
Najviša točka grada Ohrida je Samuilova tvrđava koju lokalno stanovništvo naziva Ohridsko Kale, s koje se pruža predivan pogled na jezero i grad s okolicom i na kojoj možete uživati u jednom od najljepših zalazaka sunca. Podno tvrđave je crkva sv. Klimenta, mjesto na kojem se nekada prve monahe podučavalo glagoljicu pa se smatra i jednim od najstarijih fakulteta. Danas se uz ovu crkvu grade muzej, knjižnica i simbolično - fakultet teologije.
Ohrid se naziva i "balkanskim Jeruzalemom" jer je nekoć imao 365 crkava, svaku za jedan dan u godini. Danas ih je ostalo stotinjak, no definitivno najpopularnija je crkva sv. Jovana Kanea, ona koju ćete najčešće vidjeti na razglednicama ovog simpatičnog gradića.
U Ohridu treba posjetiti i crkvu sv. Sofije, amfiteatar iz 4. stoljeća prije Krista na kojem se održava Ohridsko ljeto, manastir sv. Nauma gdje možete vidjeti brojne paunove koji slobodno šeću vrtom ili se pak provozati brodom po jezeru.
Ohridski biseri
Najpoznatiji suvenir su ohridski biseri. Rade se od ljuski ribe plašice, prepoznatljive po svojoj snježno bijeloj boji, a obitava samo na Ohridu. Iako je grad prepun trgovina koje prodaju nakit od bisera treba biti oprezan i pri kupnji tražiti certifikat, a stogodišnju tradiciju izrade imaju obitelji Filev i Talev koje tajnu ručne izrade ovog nakita prenose samo na muške članove.
Raj za gurmane
Ohrid je prepun restorana koji će zadovoljiti i one najizbirljivije, a obavezno treba probati čuvenu ohridsku pastrvu koje je nekad ovdje bilo u izobilju. Nakon desetogodišnjeg lovostaja, na makedonskoj strani postoji samo jedan koncesionar koji je ima dozvolu loviti, dok je na albanskoj strani lov još uvijek potpuno slobodan.
Također, od tradicionalnih makedonskih jela nude se i jegulje, sarma od lozovog lista, slasno meso i povrće s roštilja, gravče na tavče od domaćeg graha tetovca, raznolike makedonske čorbe i pite, pastrmalija (tzv. makedonska pizza ), ukusni sirevi, ajvar, pinđur (namaz od patlidžana) i ljutenica, šopska salata...
Nakon glavnog jela, zasladite se dobrom orijentalnom ravanijom, kadaifom, tulumbama ili baklavom.
Vrhunska vina i rakije
Zahvaljujući obilju sunca, makedonske rakije i vina su među najboljima na svijetu. Nadaleko je poznata aromatična “Strumička Mastika” kao i lozova Žolta. Iako su Makedonci ponosni i na svoja vina, rakija se obično pije i tijekom predjela, sve do glavnog jela.
Najveći i najpoznatiji proizvođač vina je Tikveš. Tri glavna lokaliteta su Bela voda, Barovo i Lepovo i na njima se uzgajaju različite sorte poput vranca, temjanike, smederevke, stanušine, chardonnaya, cabernet sauvignona, rizlinga. A ovdje su još i vinarije Kamnik, Bovin i Popova Kula. Najpoznatije makedonske sorte vina su Vranac, Smederevka i Žilavka. Najpoznatije pive su Skopsko i Zlaten Dab.
Ohrid živi od turizma
Ohrid je najživlji u ljetnoj sezoni, od travnja pa do početka listopada, kada pristignu brojni turisti. Najviše dolaze Nizozemci, Turci, Slovenci, Grci, ali i Azijati koji idu na balkanske ture. Ono što zarade u tom periodu, stanovnike Ohrida koji se bave turizmom „hrani“ ostatak godina. Većina ih čeka Makedonce gastarbajtere koji ovdje ljetuju i koji u tih mjesec-dva neopterećno troše zarađeni novac, odlaze u restorane i kafiće, kupuju suvenire...
Povoljne cijene
Ohrid, ali i cijela Makedonija cjenovno su vrlo pristupačni. Tako se ljeti smještaj uz "makedonsko more" može naći već za 10-ak eura po noćenju. Kavu ćete platiti jedan euro, domaće pivo 1,50 euro, tikveško vino oko 2,50 eura, glavno jelo 5 do 7 eura, salate oko 2 do 2,50 eura.
Sve više Makedonaca napušta domovinu
Makedonci, poput mnogi stanovnika država na Balkanu, danas sve više napuštaju domovinu u potrazi za boljim životom. Naime, minimalac iznosi oko 210 eura, a prosječna plaća oko 400 eura, iako je u stvarnosti i niža od toga. Nešto veće plaće su u Skopju, ali tamo su i troškovi života viši.
Iako dosta Makedonaca živi od poljoprivrede, zbog niskih otkupnih cijena voća i povrća sve ih više napušta selo i odlazi raditi u tvornice za strance.
Mjesečni najam dvosobnog stana u Skopju iznosi 250 do 350 eura, dok je u Bitoli i Ohridu oko 120 do 150 eura. Ako se pak odlučite na kupnju, kvadrat stana nećete naći ispod 1000 eura.
Iako nemaju mnogo, Makedonci su vrlo ponosan, drag i pristupačan narod koji će goste dočekati raširenih ruku i s osmijehom na licu. Osjećaj zajedništva je itekako prisutan, a gradski kafići i restorani su puni čak i radnim danom.
Na kraju, za sve one koji još ne znaju gdje će na ljetovanje, važno je spomenuti kako Croatia Airlines nudi povoljne letove u Skoplje iz Zagreba, Splita, Dubrovnika, Pule i Zadra. Sve informacije možete saznati na stranicama Croatije Airlines.