Vojislavu Šešelju, u Haagu osuđenom ratnom zločincu, ali i zastupniku u Narodnoj skupštini Srbije, bile su dovoljne jedna rečenica i par psovki da ionako hladne odnose Hrvatske i Srbije ponovno zamrzne te ujedno pokaže koliko je i dalje moćan iako se stvara dojam da je politički posve marginaliziran.
Psovke upućene članovima izaslanstva Hrvatskog sabora u Skupštini Srbije te navodno gaženje hrvatske zastave u predvorju srpskog parlamenta, incidenti su koje je Šešelj mirne duše mogao izvesti jer ga štiti zastupnički imunitet. Upravo to povlači pitanje koje se najčešće postavljalo otkako se u srijedu dogodio spomenuti incident nakon kojeg je hrvatsko izaslanstvo prekinulo službeni posjet Srbiji: kako je moguće da Šešelj, pravomoćno osuđen za ratne zločine, uopće bude zastupnik u tamošnjem parlamentu?
Zakon je jasan, a svi se prave ludi
Beogradski Blic piše kako srpsko Tužiteljstvo može kazneno goniti Šešelja najmanje po dvije osnove: ugrožavanja sigurnosti zastupnika i povrede ugleda strane države.
Zakon o izboru narodnih zastupnika vrlo je jasan - zastupniku prestaje mandat ako je "pravomoćnom sudskom odlukom osuđen na kaznu zatvora u trajanju od najmanje šest mjeseci". Šešelj je osuđen u Haagu na 10 godina zatvora zbog progona i poticanja na progon Hrvata u vojvođanskom selu Hrtkovci 1992. godine, piše Blic dodajući da spomenuti srpski zakon nigdje ne navodi da odredba ne važi za odluke stranih sudova, niti da se primjenjuje samo na one koji idu na odsluženje zatvorske kazne. Šešelj se, naime, poziva na ništavnost te odredbe u njegovom slučaju jer je deset godina zatvora, na koliko je osuđen, već odlsužio boraveći u pritvoru Haaškog suda.
Blic piše kako bi već danas predsjednik Administrativnog odbora Skupštine Srbije Aleksandar Martinović, držeći se zakona, morao zakazati sjednicu i na dnevni red staviti ukidanje zastupničkog mandata Šešelju.
Narodna Skupština Republike Srbije
"Kada budemo imali informacije, obavijestit ćemo vas"
No, Martinović, koji je inače šef kluba zastupnika Vučićeve Srpske naroden stranke u Skupštini, to neće učiniti. On je još u srijedu izjavio da takvu odluku ne može donijeti samo na temelju medijskih izvješća.
"Ne mogu ništa učiniti dok ne dobijem presudu. Ne mogu pokrenuti postupak na osnovu pisanja Blica. A budući da mi Mehanizam (tijelo koje je preuzelo sudske postupke nakon zatvaranja Haaškog suda, nap.a.) sam neće poslati presudu, a ja je neću tražiti, Šešelj ostaje zastupnik", nedvosmisleno je rekao Martinović za Blic.
Blic se, s pitanjem hoće li kazneno goniti Šešelja zbog incidenata u srijedu, ali i prijetnji koje je izrekao zastupnicima Aleksandri Jerkov, Nenadu Čanku i Tomislavu Žigmanovu (da će "na njima ponoviti ratne zločine") obratio i Višem tužiteljstvu Srbije, no otamo je stigao još skandalozniji odgovor od onog Martinovićevog.
"Kada budem imala informacije o tome, obavijestit ću vas", kratko je odgovorila Tatjana Sekulić, zamjenica javnog tužitelja i glasnogovornica Višeg tužiteljstva.
Šešelj bi, po tamošnjim zakonima, za prijetnje zastupnicima trebao biti osuđen na kaznu od šest mjeseci do pet godina zatvora, a za gaženje hrvatske zastave u Skupštini kaznu do tri mjeseca zatvora.
"Hrvatska nema boljeg vojnika od Šešelja"
Beogradski odvjetnik Božo Prelević u izjavi za Blic ustvrdio je da Šešelj već 30 godina u kontinuitetu nanosi štetu Srbiji, a istodobno čini uslugu Hrvatskoj.
"Hrvatska nema boljeg vojnika od Šešelja koji bi dokazao da Srbiji nije mjesto u EU. Desničari u Hrvatskoj nisu mogli dobiti bolji poklon od onoga što je on napravio u Skupštini, a Srbi od toga nisu mogli dobiti veću štetu", kazao je Prelević.
Po njegovim riječima, Šešelj je usred najvišeg zakonodavnog tijela u Srbiji, Narodne skupštine, pokazao da zakoni ne vrijede.
"To više nije Skupština. Zastupnici bi trebali biti odgovorni i zaštićeni, a oni nemaju ni jedno ni drugo. Od institucija u Srbiji je napravljeno smeće", kazao je odvjetnik Prelević.
Vojislav Šešelj pali hrvatsku zastavu
Suđenje za veze sa 'zemuncima' nikada mu nije nastavljeno
Blic podsjeća i na to da je Šešelj, još dok je bio u Haagu, u Srbiji bio okrivljen za suradnju sa zloglasnim zemunskim klanom i poticanje na ubojstvo premijera Zorana Đinđića. Međutim, taj postupak do danas nije nastavljen, iako se Šešelj vratio iz Haaga. Svjedoci u tom slučaju kazali su da je Šešelj imao česte kontakte s vođom klana Dušanom Spasojevićem, da su pripadnici klana bili angažirani da se fizički obračunavaju s demonstrantima protiv Šešeljevih radikala u Zemunu, da su "zemunci" financirali njegove političke kampanje te da mu je Spasojević darovao džip. Jedan, u međuvremenu ubijeni svjedok, čak je na sudu izjavio da je Šešelj od Spasojevića tražio da ubije premijera Đinđića.
Dotle Šešelj radi po svome i nastavlja provocirati. Na Đurđevdan je najavio skup radikala u Hrtkovcima, vojvođanskom selu kojeg su napustili skoro svi Hrvati nakon što je ondje održao miting 1992. godine, a zbog čega je, na koncu, i osuđen u Haagu.
