U velikom cyber-napadu koji je početkom mjeseca ugrozio tajnost podataka oko četiri milijuna sadašnjih i bivših djelatnika saveznih službi SAD-a, hakeri su prodrli u računala agencije vlade SAD-a i sada je pitanje za što će upotrijebiti materijal poput dugogodišnjih seksualnih afera, problema s novcem ili konzumiranjem droge.
Nedavno otkriće da su hakeri probili u bazu koja pohranjuje osobne podatke o djelatnicima saveznih službi - vrlo intimne detalje osobne prirode - zatreslo je Washington.
Hakiranje Ureda za pohranu osobnih podataka zaposlenih (OPM) moglo bi tako postati kutija s blagom za strane špijune.
Kada je primjerice 51-ogodišnji umirovljeni američki vojnik priznao ispunjavajući sigurnosni upitnik da imao aferu koja trajala 20 godina sa suprugom bivšeg kolege to je trebala ostati tajna između njega i vlade.
Hakiranje takvih podataka naizgled narušava samo osobni život pojedinca, ali ono je ipak puno opasnije jer može biti materijal za ucjenu ili za utjecaj na američke dužnosnike.
Otkrivanje podataka danih uredu razlog je za veliku zabrinutost aktualnih i bivših dužnosnika američke vlade koji su najednom shvatili da bi njihove tajne o seksu, drogi i novcu mogle biti u rukama stranih vlada.
Milijuni Amerikanaca koji trebaju proći sigurnosnu provjeru ispunjavaju upitnik Standard Form 86 (SF 86). Imenom naoko bezazlen, upitnik na 127 stranica iznimno je sveobuhvatan i agresivan.
Među ostalim, osobe koje apliciraju moraju pobrojati gdje su živjele, kontakte koje imaju sa stranim državljanima i putovanja u strane zemlje, imena i osobne detalje o rođacima, eventualnu konzumaciju droga te navesti posjete psiholozima ili psihijatrima.
Osim toga, hakeri u rukama sada imaju i financijske poteškoće, nevjere, psihijatrijske dijagnoze i zdravstvene probleme.
Izvor iz snaga sigurnosti SAD-a nakon hakerskog napada rekao je da se vjeruje kako iza napada stoji "strani entitet ili vlada".
Vlasti ispituju moguću povezanost s Kinom, dok Peking odbacuje svoju umiješanost.
Veterani obavještajnih službi kažu da bi se hakiranje moglo pokazati katastrofom jer bi, ako se radi o Kini, ta zemlja mogla iskoristiti podatke da pronađe rođake američkih dužnosnika u inozemstvu ili dokaze o ljubavnim vezama ili drogama koje bi mogla iskoristiti za ucjene ili utjecaj na američke dužnosnike.
Još gori scenarij bio bi masovno razotkrivanje prikrivenih operativaca, kažu bivši obavještajci.
"Ti zapisi su legitiman cilj stranih obavještajnih službi", rekao je umirovljeni general Michael Hayden, bivši direktor CIA-e i NSA.
"Zbog toga se ne treba sramiti Kina. Zbog toga se trebamo sramiti mi. Stvarno je malo zastrašujuće da netko sada toliko zna o nama", kazao je jedan bivši američki diplomat.
Dok CIA obavlja svoju vlastitu sigurnosnu provjeru, State Department, ministarstvo obrane ili NSA koriste OPM.
Američki dužnosnik koji se bavi sigurnosnim procedurama kaže da neke agencije, pak, ne koriste OPM za provjeru, što znači da su podaci njihovih zaposlenika na prvi pogled manje izloženi.
Ipak, on tvrdi da netko s pristupom kompletnom SF 86 i imenima dužnosnika u američkim ambasadama, koja su uglavnom javna, može usporediti to dvoje i sam doći do određenih zaključaka.
