Vlak za Peking u 11:10 sati krenuo je na vrijeme iz Šangaja. U tom superbrzom metak-vlaku nalazio se neobičan trojac europskih državljana, od kojih će jedan biti ključan za pravi politički triler koji je ostavio one koji su ga pokušali razriješiti u potpunom šoku, piše Guardian.
Samo dvoje iz ovog trojca stiglo je na krajnje odredište.
Prepad u vlaku
Dok je kompozicija G126 20. siječnja jurila prema kineskoj prijestolnici brzinama i do 350 km/h, odvijalo se posljednje dramatično poglavlje nadrealne dvogodišnje sage. Jedan od putnika bio je Gui Minhai, švedski izdavač ranije poznat po skandaloznim knjigama o vođama drugog najvećeg svjetskog gospodarstva.
Nešto više od dvije godine ranije, u listopadu 2015., Gui je nestao iz svoje vikendice u Tajlandu, te je bio jedan od petorice hongkonških izdavača otetih pod još nerazjašnjenim okolnostima tijekom navodnog političkog lova na vještice kako bi se ušutkali ili kaznili oni koji su se usudili defamirati Komunističku partiju. A sada je ovaj 53-godišnji izdavač, koji je tek nedavno pušten iz kineskog zatvora te je putovao sa Lisette Lindahl, švedskom generalnom konzulicom u Šangaju i još jednim švedskim diplomatom, ponovo trebao nestati.
Malo nakon 15 sati vlak je ušao u postaju Jinan zapad u provinciji Shandong, oko 400km prije svog odredišta. Vrata su se otvorila i hrpa agenata u civilu sjurila se u vagon. Podigli su izdavača s njegovog mjesta dok je jedna policajka objašnjavala na engleskom da se radi o policijskoj akciji. "Nisu imali nikakve uniforme ili značke" navodi jedan izvor. "Jednostavno su ga pokupili", kaže. U nekoliko sekundi Gui Minhai je nestao.
"Možda je ovako nešto bilo isplanirano te se nikako nije moglo zaustaviti", dva tjedna kasnije razmišlja Guijeva kćer Angela.
'Kinu ne zanima koliko smiješna ispada'
Magnus Fiskesjö, koji je prvi put sreo izdavača u Pekingu u 80-tima te su od onda prijatelji, kaže da je zbunjen Guievom sve misterioznijom pričom. "Ovo je jako strašan film", kaže ovaj akademik Sveučilišta Cornell. "Sve je to nevjerojatno, nevjerojatno... i sam jako spekuliram zašto bi to napravili."
Fiskesjö nije jedini koji to misli. Službeno kinesko obrazloženje, objavljeno 9. veljače, kaže da je Gui osumnjičen za prenošenje državnih tajni "prekomorskim grupama", te da je namjeravao pobjeći iz zemlje u sklopu švedskog plana. (Njegovi prijatelji tvrde pak da je Gui putovao u švedsko veleposlanstvo zbog medicinskog pregleda jer se bojao da pati od rijetke neurološke bolesti.)
Rijetki vjeruju službenim kineskim tvrdnjama. "Ono što iznenađuje je neuspjeh kineskih vlasti da pruže koherentno objašnjenje kojim neće sami sebe izvrgnuti ismijavanju", kaže Jerome Choen, stručnjak za kinesko pravo i ljudska prava newyorškog sveučilišta. "Izgleda da Narodnoj Republici Kini ne smeta koliko smiješno izgleda. Ovo je poput drugorazredne komedije, samo što je Gui žrtva vica."
Novi val opresije
Nepostojanje čvrstih činjenica ili solidnog kineskog opravdanja stvorilo je cijelu industriju mračnih hipoteza i teorija zavjera o tome što se dogodilo Guiju, te posebno – zašto. Jesu li Guija oteli odmetnuti agenti ili je bio žrtva loše izvedene razmjene između snaga sigurnosti? Je li on bio pijun u igri geopolitičkog šaha kojeg je od nedavno samopouzdani Peking iskoristio kako bi ponizio i zastrašio Švedsku i Zapad? Ili je Gui jednostavno samo još jedna žrtva agresivnog napada na nezadovoljnike i disidente koji traje od Xi Jinpingovog dolaska na vlast 2012.?
"Svjedočimo novom valu represija i nažalost slučaj Guia Minhaia u skladu je s time", kaže Fiskesjö. No on i i još neki stručnjaci za Kinu boje se da je Gui objavio ili saznao za neku informaciju koja je razbjesnila nekog od kineskih moćnika te je izdavač zbog toga postao žrtva nezaustavljive osvete. "Ponekad (u Kini) moćni šefovi mogu samo nešto reći i to se napravi", kaže Fiskesjö. "Ne bih isključio ni tu mogućnost", dodaje.
"Ja pretpostavljam", navodi drugi izvor, "kako on ili posjeduje, ili Kinezi misle da posjeduje, informaciju koja bi bila štetna po nekoga u vodstvu."
Guijeva 23-godišnja kći isto pokušava dekodirati njegove probleme od kada su posljednji put pričali, večer prije njegovog uhićenja. Ona ima drugu teoriju. Od listopada 2015., kada je izdavač nestao iz svoje kuće za odmor, sve do djelomičnog puštanja na slobodu u listopadu 2017., doslovno se ništa nije znalo o njemu, osim da je neko vrijeme bio držan u istočnom gradu Ningbu. Njegova kći stoga smatra da se "državne tajne" stoga odnose na njegovu vlastitu priču, konkretno nezakonitu otmicu i kasnije zlostavljanje.
Kaže kako joj je tijekom redovitih razgovora Skypeom, dok se nalazio pod policijskim nadzorom u stanu u Ningbou više puta natuknuo da ga zlostavljaju. "Iz očitih razloga nije mogao o tome slobodno odgovoriti... Pa sam toga morala pogađati. Ali mi je bilo jasno da ga muče." Cohen, koji je proveo desetljeća proučavajući odnos Kine prema ljudskim pravima, kaže kako je ta teorija vrlo uvjerljiva. "Kakva bi tajne ovaj čovjek mogao imati, osim onoga što je naučio vlastitom otmicom i vlastitim mučenjem jednom kada se vratio u Kinu?", pita se.
Reakcija zapada
Guijevo uhićenje proizvelo je ozbiljnu diplomatsku krizu, kao i osobnu tragediju, jer se Švedska i druge zemlje Europske unije boje kako bi njihovi državljani mogli biti sljedeći. "Cijeli slučaj, uključujući i prisilno TV priznanje, više podsjeća na taktiku Kulturne revolucije nego na vladavinu prava", tuži se zapadnjački diplomat u Pekingu.
'LJUDSKA ŽETVA' Kineskim zatvorenicima bez anestezije vade organe, potom ih dok su još živi spale
Nakon što je prvo imao problema pri objašnjavanju Guievog uhićenja, Peking je krenuo u ofenzivu, optužujući Stockholm za "pretjerano" miješanje, pritom ih upozorivši da bi prosvjedi mogli naškoditi obostranim odnosima. Zapadne vlade su reagirale na to, te je Švedska osudila kinesku "brutalnu intervenciju", a EU i SAD dužnosnici isto tako zahtijevaju oslobađanje Guija. No neki su uvjereni kako Stockholm ne čini dovoljno.
"Peking se ponaša prema ljudskim bićima poput bezumnog tiranina, a sve se češće tako ponaša i prema drugim državama", navodi se u kritici švedskog dnevnika Dagens Nyhetera, koji kritizira "kukavno i krivo" ponašanje Stockholma. Europa treba uzvratiti "kad Kina pokaže očnjake", ističu.